Gradnja nove tvrdje kod Dubovca definitivno je odlučena za trajanja brukskoga sabora 1578. i još te godine označeno je mjesto za šanceve i bedeme, pa je ipak radnja na obkopih i novih zgradah započela istom godinu kašnje, a prvi temelj položen je na 13. srpnja 1579. na dan sv. Margarete na devet stotina turskih glava, koji su bili poginuli prošle godine pod Dubovcem. Osnovači mišljahu da će ovo učiniti tvrdju osobito jakom i nepredobivom. Novu tvrdju prozvaše prema imenu njezina osnovača nadvojvode Karla, latinski Carolostadium, njemački Karlstadt, a naš joj narod nadjenu ime Karlovac”, napisao je 1879. Radoslav Lopašić u svojoj knjizi “Karlovac – poviest i mjestopis grada i okolice”.
Taj je karlovački kroničar za sve svoje tvrdnje navodio precizne izvore, za koje je tražio dokumente i u Beču. No, za tvrdnju da su tvrđava i grad položeni na temelje u kojima je zazidano čak 900 turskih glava nije naveo nikakav izvor.
I time je zapravo stvorio jednu od najzanimljivijih legenda o nastanku grada koji je nadvojvoda Karlo II. Habsburški dao sagraditi kako bi Austro-Ugarsko Carstvo obranio od sve žešćih navala Turaka. No, istinita je tvrdnja da je “sva sila Turaka izginula” godinu dana ranije, točno na Veliki petak 1578. u bitki pod Dubovcem, gradinom u blizini Karlovca, te kod Drežnik Grada. I povijesni spisi potvrđuju da je Turke na bojištima potukla krajiška vojska pod vodstvom 77-godišnjeg generala Ivana Ferenberga. Zbog njegovih silnih vojnih uspjeha nadvojvoda Karlo postavio ga je za prvog zapovjednika Karlovca.
Kao ni dubovačku gradinu, tako ni karlovačku tvrđavu Turci nikada nisu osvojili. Zacijelo su tomu pridonijeli ponajprije hrabri branitelji, potom i za ondašnji način ratovanja napredno sagrađen tvrđavski sustav. Karlovac je, naime, sagrađen planski, kao zvjezdolika šesterokraka renesansna utvrda. Tvrđava je imala zemljane bastione, odnosno kule i bedeme ojačane ogradom od balvana, a kasnije kamenim zidom.
Okruživao ju je opkop dubok šest metara u koji se tijekom opasnosti puštala voda iz Kupe. Iz grada se moglo izići samo kroz dvoja vrata s pomičnim mostovima preko šančeva.
Činjenica da nikada osmanlijska vojska nije ni prišla blizu, a kamoli osvojila Karlovac, kasnijim je kroničarima dalo za pravo da je legenda ipak istinita, da su odsječene glave Turaka ipak u temeljima grada i da su ispunile svoju svrhu, učinile tvrđavu moćnom građevinom pred kojom su Turci pogibali i u strahu bježali.
– To je jedna od legenda koja je napose zanimljiva turistima. Posebice kada im se pojasni kontekst ratovanja i razmišljanja, pa i praznovjerja toga doba. Činjenica je, zapravo, da su Osmanlije bili poznati po tome da su odsijecali glave neprijateljima na bojištu, sijući tako strah. Stoga je i naša, karlovačka krajiška vojska, kako bi zaplašila Osmanlije, turskim vojskovođama počela odrubljivati glave, koje bi kasnije nabijali na kolac i postavljali uz put kao svojevrsnu prijetnju da i one koji planiraju napadati čeka ista sudbina. Točno je i to da su Osmanlije na Veliki petak 1578. s golemom vojskom posljednji put opsjedali gradinu Dubovac. Zapalili su je, čak ušli i u dvorište, ali je nikada nisu osvojili. Stanovnici i vojska zatvorili su se u branič-kulu i odande se borili te ih otjerali. Iako je Dubovac tada gotovo razrušen i ljudi su se iselili, nije osvojen, a pod njegovim zidinama poginulo je doista mnogo Osmanlija – kaže Ivančica Šebalj koja godinama, kao karlovačka turistička vodičica, strancima priča legende o turskim glavama u bedemima grada, ali i tajnim podzemnim tunelima koji također bude znatiželju.
Jesu li lubanje doista ugrađene u temelje bedema, ne zna se, no sama priča da su ondje puno je značila i u tadašnje doba, kada je to bila prijetnja Osmanlijama, ali i danas, kada je to odlična priča za turiste.
– Zanimljiv je i podatak da je Karlovac jedina tvrđava, obrambeni grad sagrađen u nizini, na močvarnom području između dviju rijeka. U to vrijeme tvrđave su građene na brdima, uzvisinama, pa je u okolici Karlovca bilo čak 29 raznih dvoraca, kurija, utvrda... Posebno je zanimljivo da je karlovačka povijesna jezgra Zvijezda puna tajnih podzemnih tunela koji su, u slučaju da grad padne u ruke osvajača, stanovnicima omogućavali da neotkriveni iziđu iz njega ispod Banskih vrata. Tajni je podzemni hodnik vjerojatno i ispod gradine Dubovac, a omogućava bijeg iz branič-kule, danas vidikovca – zaključuje Ivančica Šebalj.
Pogledajte i video: Misteriozni ljudi - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva…
Vise je karlovac hrvatski od pule i njezine arene.