Saborska zastupnica stranke Možemo! Sandra Benčić gostovala je u emisiji Intervju tjedna Večernji TV-a koji vodi novinarka Petra Maretić Žonja te su se u razgovoru dotakli inicijative zeleno-lijevog bloka koji je predložio uvođenje saborskog odbora za praćenje sankcija Rusiji, Krimskoj platformi, korupcije u INA-i, prijevremenim izborima i suradnjom sa SDP-om...
Zeleno lijevi blok predložio je jučer osnivanje saborskog Odbora za praćenje sankcija Rusiji. Možete li pojasniti o čemu se radi?
Riječ je o prijedlogu osnivanja nacionalnog odbora po uzoru na Nacionalni odbor za praćenje koji smo imali tijekom pridruživanja Europskoj uniji, a koji bi osigurao da se monitorira na koji način se provode sankcije EU u Hrvatskoj spram Bjelorusije i Rusije i da se onda o tome svaka 2 mjeseca izvještava Sabor.
Moram reći da smo mi čim su uvedene sankcije, s obzirom na to da smo vidjeli da postoje određene pravne dubioze oko nekih pravnih osoba u Hrvatskoj predlagali da imamo pododbor u sklopu Odbora za EU poslove. Međutim, tada je to odbijeno. Ono što nas je sada ponukalo je činjenica da je premijer iznosio izuzetno ozbiljne optužbe da ruski kapital koji postoji u Hrvatskoj nije samo u poslovnom sektoru već da su pod njegovim utjecajem i određene opozicijske stranke. Kad iznesete takvu optužbu onda se očekuje da ih ili potvrdite ili s određenim dokazima ako ih imate, a ako nemate da naložite određene istrage.
Tučete li vi onda premijera s njegovim oružjem? Premijer je vas, iako nije precizirao na koga misli iz opozicije, nego je rekao da je riječ o udruženoj opoziciji, optužio da ste pod ruskim utjecajem. Sad ste mu prebacili lopticu?
On je iznio vrlo ozbiljne optužbe i mi mu kažemo: idemo vidjeti gdje je taj ruski utjecaj. Postoje službeni podaci koje prikupljaju različita naša tijela, od policije, DORH-a, Porezne uprave itd. koja prate tokove novca i kako se provode te sankcije. Ono što je problem je da Sabor o tome nikada nije bio izviješten.
Mi tvrdimo, ako se želimo ozbiljno baviti rješavanjem geostrateškog utjecaja koji ruski kapital, odnosno Putinov režim nosi, idemo to napraviti i tako da u to uključimo Sabor i da zaista imamo određene rezultate. Ono što mi tvrdimo je da je upravo u posljednjih 6 godina utjecaj ruskog kapitala u Hrvatskoj ojačao. On je ojačao jer je ojačao u energetskom, poljoprivredno-prehrambenom i još nekim strateškim sektorima.
Vi dovodite u direktnu vezu mandat premijera Plenkovića, jer on je premijer 6 godina, s jačanjem ruskog utjecaja u Hrvatskoj?
Ono što mi dovodimo u vezu je da je evidentno da se on unutar svoje stranke nije uspio obračunati s onima koji itekako imaju svoje privatne financijske interese koji su vezani uz jačanje tog ruskog utjecaja u Hrvatskoj. Problem s tim kapitalom i bankama koje su bile i investicijama koje postoje u nekim strateškim sektorima je taj da taj kapital vuče za sobom određene geostrateške interese koji su vezani za Putinov režim.
Iz tog razloga mi govorimo već godinama da je to nešto na što treba paziti. Kad imate strateška područja kao što su energetika, poljoprivreda i prehrambena industrija vi kao država morate zadržati poluge da upravljate tim strateškim područjima. Ako to izgubite nađete se u situaciji da kad je kriza nemate osnovne poluge kako da pomognete svojim građanima. Mi to dan danas vidimo, kakva je to situacija primjerice u energetici, jer smo izgubili mogućnost prerade domaće nafte jer smo to predali Mađarima.
Osim detektiranja tog činjeničnog stanja, što bi konkretno taj odbor kad bi bio osnovan tražio?
Tražit će se podaci tko je sve pod mjerama i sankcijama u RH, podaci o tome što je Porezna uprava napravila da detektira koji tokovi novca idu i prema nekim domaćim subjektima, a zapravo mogu predstavljati taj utjecaj. Treća stvar, što se do sada napravilo po tom pitanju sankcija, tko ih je u Hrvatskoj zbilja dobio i tko je pod sankcijama, a tko nije i na koji način se Vlada postavila u preveniranju toga da sam taj utjecaj jača, odnosno da eventualno dolaze i novi igrači.
O tome se zapravo ništa ne zna?
Tako je, mi ništa ne znamo. Nije normalno da Sabor kao ključno tijelo koje predstavlja građane RH od početka sankcija do danas nije dobio niti list papira s podacima što je RH do sada napravila. To nije normalno, kao što nije normalno da Sabor organizira delegacije 32 i više država koje dolaze na Krimsku platformu, a da predsjednik Sabora ne pošalje niti e-mail klubovima zastupnika što je agenda Krimske platforme, tko će biti, tko će govoriti.
Jeste vi pozvani?
Ne, ali nije problem što nismo pozvani, problem je jer nismo informirani.
Kako to objašnjavate?
Ono što je problematično je da institucije države, a i premijer i predsjednik Sabora su institucije države, preuzimaju bitne vanjskopolitičke događaje tako da ih koriste za svoj PR. To je institucionalno pitanje, bitan međunarodni događaj, i ako je Sabor organizator pa valjda je onda u redu minimalno informirati klubove zastupnika što će se događati. Bilo bi i normalno da je bilo sazvano predsjedništvo Sabora u širem sastavu i da se sve klubove informiralo što će se događati.
Je li jedan od razloga zašto ste izašli s inicijativom jučer baš zato što je jučer bio prvi dan Krimske platforme?
Mi smo na jučerašnji dan izašli jer smo željeli pokrenuti inicijativu da se generalno parlamenti zemalja EU uključe aktivnije u praćenje sankcija i da u sklopu Krimske platforma ponudimo model Nacionalnog odbora u nacionalnim parlamentima koji međusobno mogu surađivati i razmjenjivati podatke i koji daju te podatke Europskoj komisiji.
Jeste li dobili ikakav odgovor HDZ-a? Mislite li da će oni ikad pristati na osnivanje tog saborskog tijela?
Stvar je vrlo jednostavna, ako želimo imati efikasne sankcije i ako postoji politička volja da se otkrije i razriješi pitanje utjecaja Putinovog režima na poslovni ili politički sektor, onda je to taj moment, a ovo je instrument za to. Dakle, ili pristaješ na to ili nećeš pristati na to jer ti zapravo nije stalo da se vidi provodi li ili ne provodi Hrvatska te sankcije efikasno.
Na Krimskoj platformi ne sudjeluje niti predsjednik države. Je li po vama to normalno?
Smatram da kad se takav veliki međunarodni događaj događa u RH da je onda apsolutno primjereno i normalno da sve institucije države, uključujući i predsjednika države u tome sudjeluju. Bilo bi i normalno da oko ključnih vanjskopolitičkih pitanja imamo nekakav konsenzus i šaljemo iste poruke. Okej, nemamo, ali čak i bez obzira na to što nemamo, ne zovete Zorana Milanovića, zovete predsjednika RH, ja imam zaista problem s hrvatskom politikom da ona ne razlikuje osobu od institucije.
Oni ignoriraju instituciju predsjednika države. Je li vama iz istog razloga primjerena reakcija predsjednika RH koji se odbija sastati s Nancy Pelosi?
To nije primjereno. Smatram da bi bilo u redu da su ju svi, i predsjednik Sabora, Vlade i države, primili.
Zašto mislite da je tako reagirao, baš zato što nije pozvan?
Ne mogu spekulirati, to ćete morati pitati predsjednika, ali mislim da je to sa strane svih ispalo neozbiljno da predsjednik nije niti u gradu dok dolazi takav državnik u posjet.
Koliko nam to smanjuje međunarodni ugled, baš ta činjenica da na van svi vide da se premijer i predsjednik ne dogovaraju gotovo pa oko ničega?
Nije problem da oni imaju različite stavove oko nekih pitanja, ali problem koji pokazuje da smo nezrela država i društvo ako oni ne mogu niti oko ključnih pitanja staviti neke svoje stavove u drugi plan i prihvatiti da su čelnici institucija i raditi ono što je najbolje za RH, pa premda progutali knedlu i sjeli za stol s nekim tko im nije najdraži i dogovoriti što će biti zajedničke poruke.
Oni imaju konstantno suprotna razmišljanja vezano uz rat u Ukrajini. Zadnje što je eskaliralo je pitanje trebaju li se u Hrvatskoj obučavati ukrajinski vojnici. Koji je stav Možemo! prema tom pitanju?
Mi smo već slali opremu u rat, tako da mi već sudjelujemo u tome, tako da to nije ništa posebno novo. Međutim, nismo još donijeli stav u samoj stranci, razgovarat ćemo o tom pitanju i onda ćemo ga iznijeti.
Koji je vaš osobni stav, je li to doista toliko problematično da obučimo nekoliko desetaka pirotehničara i pripadnika saniteta?
Mi smo nekoliko puta sugerirali da Hrvatska može najviše pomoći Ukrajini upravo u primjerice protuminskom djelovanju, edukaciji i organiziranja pomoći oko izbjeglica jer tu imamo iskustva. Mi se moramo uklopiti u onaj dio pomoći gdje imamo iskustva i ljude, a koji neće dovoditi ni u kakvu sigurnosnu prijetnju niti naše građane i ljude niti zemlju.
Mislite li da bi pristup da primimo određeni broj ukrajinskih vojnika i tu ih obučavamo na neki način ugrozio Hrvatsku?
Ako će sve zemlje EU tako djelovati onda je ta ugroza manja, ali kada bismo bili jedna od nekoliko tada je to pitanje drugačije i zato smo i rekli da ćemo svoj stav donijeti kad vidimo koliko će država sudjelovati u tome.
Problem je taj i što smo to doznali tako da je ministar vanjskih poslova dao intervju za Politico. Dakle nije bilo opet transparentnog komuniciranja s građanima što je opet problem.
Moram reći da premijer nema apsolutno niti jedan mehanizam da odvrati pozornost s pljačke u INA-i osim da zaoštrava i koristi sigurnosni diskurs koji je opasan. Nije dobro zazivati unutarnje i vanjske neprijatelje kako bi se skrenula ta pažnja. Njima je po prvi puta korupcijska afera ozbiljnije naštetila, ne samo u smislu rejtinga, nego u smislu toga da je evidentno da unutar HDZ-a postoje ljudi koji više ne žele tolerirati takav model. Plenković se nije uspio obračunati s korupcijom u HDZ-u pa i oni koji su sudjelovali u cijeloj toj hobotnici sada žele prebaciti tu odgovornost samo na njega i njega se riješiti u jednom trenutku da bi se HDZ kao u jednom trenutku očistio. To su napravili sa Sanaderom, Kosor, pa to sad spremaju i Plenkoviću.
To bi bilo neobično, jer on svih ovih 6 godina od sebe uspijeva maknuti tu priču o korupciji, uvijek se priča o korupciji u HDZ-u, ali oko njega ne. On nema takvu percepciju što god da netko rekao?
Za njega se smatra da on nije baš HDZ. Ali on baš je HDZ, ne po ovom kodu korupcije i mita nego po tome da nema hrabrosti raditi velike političke poteze i da sve što radi radi iz mogućnosti ostvarenja osobne političke koristi za sebe koja nije financijska, nego cilja na pozicije na nekom drugom ljepšem mjestu. Taj dio mene kao političarku najviše kod njega smeta. Ne možeš biti premijer i predsjednik stranke koji radi samo onoliko koliko mora i samo ono što znaš da će tebi donijeti poene za neku tvoju buduću političku funkciju. Kad pogledate koji su uspjesi Hrvatske, oni su isključivo na vanjskopolitičkom dijelu, ali koji je naš unutarnji uspjeh? Pa mi nismo uspjeli obnoviti deset zgrada nakon potresa.
Mislite li da će mu INA na kraju presuditi kao i svim bivšim šefovima HDZ-a?
Mogla bi doći i njega glave, ali neće to biti njegovo političko nasljeđe u negativnom smislu, mislim da će njegovo političko nasljeđe u negativnom smislu biti nepostojeća obnova Banije i Zagreba, drugo afera Borg i Agrokor i odnosi u tom sektoru, i tek onda na kraju INA kao neka točka na i.
Nacional piše da bi afera u INA-i mogla dobiti međunarodni karakter, mislite li da bi tu moglo još jako puno toga isplivati na površinu? Po tome što Nacional piše, INA je više puta preprodavala isti plin koji je prodan jednoj tvrtki po jeftinoj cijeni, pa bi ga zatim INA otkupila skuplje...
Mislim da će tu isplivati još jako puno toga, i mislim da na kraju mora isplivati pitanje i odgovor na pitanje gdje je na kraju sve taj plin završio. SDP je imao inicijativu koju smo odmah održali da se traži osnivanje istražnog povjerenstva oko INA-e koje bi obuhvatilo i razdoblje prije razdoblja ove afere, odnosno obuhvatilo bi i pitanje zatvaranja sisačke rafinerije i je li tom odlukom došlo do ozbiljnog narušavanja nacionalnih interesa u području energetike.
Od tog povjerenja vjerojatno neće biti ništa, imate li neke druge mehanizme kojima možete tražiti konkretne podatke?
Već smo tražili podatke o naknadama i koncesijskim naknadama i plaćenim porezima od Ministarstva financija, ima tome već mjesec i pol, ali nismo dobili odgovore mada smo koristili institut zastupničkog pitanja prema kojem nam moraju odgovoriti u roku mjesec dana. Tražili smo i od drugih nadležnih tijela koje podatke imaju, jer zapravo samo zaobilaznim putem možete doći do određenih informacija. Mene konkretno zanima, osim štete koja je nanesena INA-i, koliko je tu oštećen državni proračun. Konkretno, koliko je oštećen proračun činjenicom izvoza sirove nafte po cijenama koje izvozimo i razlike na uvozu apsolutno svih naftnih derivata, činjenici da niti mazut više ne proizvodimo, činjenici da smo u potpunosti to sve dali.
Sve što se događa u zemlji, pa i ta retorika koju premijer koristi, pa i opozicija koja svaki dan ide s nekom novom inicijativom, vidite li vi neke prijevremene izbore ili mislite da od toga ništa?
Mislim da će prijevremenih izbora biti samo u slučaju ako Plenković neće moći utjecati na tu odluku unutar HDZ-a. U konačnici će to ovisiti o previranjima u HDZ-u i hoće li se oni HDZ-ovci koji bi se preko njega htjeli oprati, jer im je dva puta upalilo da nađu Pedra koji će visiti, pa misle da će i treći, prevagnuti.
Ako dođe do izvanrednih izbora kako će Možemo!, dogovarate li suradnju sa SDP-om?
Službeni razgovori još nisu počeli. U slučaju mogućnosti da se zaista skine HDZ s vlasti i da se formira Vlada naš koalicijski potencijal je isključivo na lijevoj strani spektra, od centra na lijevo i ni milimetra desno. Most ne dolazi u obzir, pa čak i ako nam budu nedostajale određene ruke. I to zato što nije svejedno kakva će biti Vlada i koja će biti njezina unutrašnja koherentnost, jer bitno je smijeniti HDZ na barem 8 godina kako bi se ta njihova korupcijska hobotnica urušila.
Vidimo što se događalo u Zagrebu sa suradnjom SDP-a i Možemo!, je l' stvarno mislite da ljudi vjeruju da bi jedna takva Vlada mogla funkcionirati kvalitetno s obzirom na taj primjer u glavnom gradu?
Mislim da to nije doprinijelo povjerenju i da nije bilo dobro niti za zagrebačku niti za nacionalnu situaciju, ali smatram da je sada način rada i međusobna razmjena informacija bolja i pokazuje određenu stabilnost. Ali ističem i činjenicu kako do sada nije pala niti jedna odluka u Gradskoj skupštini, što valjda isto nešto pokazuje.
Video: Policija pretražila i odvezla kombijem migrante s Glavnog kolodvora
Prodavacica magle.