Sandra Benčić, saborska zastupnica Možemo!, gostovala je u studiju Večernji TV-a, gdje je s našom novinarkom Matejom Šobak pretresla brojne aktualne teme. Uvodno su se osvrnuli na činjenicu da je Možemo pokrenuo postupak interpelacije o radu Vlade na području energetskog sektora. "O tome će se, naravno, glasati, a pretpostavljam da će, nažalost, većina to odbiti", kazala je Benčić, koja traži, među ostalim, promjenu upravljačkog modela u INA-i. "Mislim da su odnosi MOL-a i INA-e ozbiljno narušeni i da se radi o obliku nesuradnje, odnosno nametanju vlastite volje i da zapravo sada već ozbiljno utječe na pitanje naše energetske suverenosti."
Upravo zbog toga zastupnica Možemo! ponovno je pozvala na izlazak Hrvatske iz Ugovora o energetskoj povelji (ETC). Riječ je o multilateralnom sporazumu iz 1998. koji sadrži odredbe o zaštiti ulaganja i trgovini u energetskom sektoru, a upravo po njoj MOL je pokrenuo već nekoliko arbitraža protiv Hrvatske. "Početkom šestog mjeseca pokrenuli su novi arbitražni postupak, i to zato što je Hrvatska donijela uredbu kojom se regulirala cijena energenata u vrijeme najveće energetske krize koja nas je pogodila posljednjih desetljeća. Znači, taj ugovor onemogućava državama da suvereno upravljaju svojom energetskom politikom. Mi tome trebamo stati na kraj i izići iz ECT-ja, kao što je to napravila cijela Europska unija", poručila je Benčić.
U nastavku razgovora Benčić je iznijela stav da bi HEP trebao biti glavni zakupac na LNG terminalu. Kritizirala je trenutni model liberalizacije plinskog tržišta u Hrvatskoj, gdje brojni komunalni opskrbljivači međusobno konkuriraju, što smatra neprikladnim i neučinkovitim. Smatra da bi HEP, kao zajamčeni opskrbljivač, trebao preuzeti vodeću ulogu u opskrbi plinom, jer trenutna tržišna utakmica nije stvarna. "Ovo sve zajedno nema smisla. Imamo neku fejk tržišnu utakmicu koja to zapravo nije."
Benčić je također istaknula važnost obnovljivih izvora energije, posebno solarne energije, kao budućnost Hrvatske i Europe. Iako je Hrvatska zabilježila rast u instalacijama solarnih panela, i dalje je na dnu ljestvice EU po njihovu broju. Benčić je naglasila potrebu za velikim ulaganjima u solarnu energiju kako bi se smanjio uvoz energije i povećala energetska neovisnost. Pritom je ukazala na loše stanje elektroenergetske mreže, posebno u Dalmaciji, što otežava prihvat energije iz obnovljivih izvora. "Za uravnoteženje tog sustava postoji način kako se to radi, a za to nam treba digitalizacija cijelog sustava, kao i obnova elektroenergetske mreže."
VEZANI ČLANCI:
U interpolaciji je, zaključila je Benčić, pet-šest točaka koje se dotiču navedenih pitanja, a u raspravu će na jesen, kada se zastupnici vrate u saborske klupe. To ovoga puta neće biti u zgradi na Trgu sv. Marka, jer parlament zbog obnove seli na novu lokaciju, na Hrvatsko vojno učilište na Črnomercu. Na Trg će se vratiti, prema predviđanjima, za tri godine, a Benčić se nada da će u međuvremenu, dok nema Sabora, od tamo maknuti sigurnosne ograde koje su ondje od listopada 2020., kada je 22-godišnjak iz Kutine u ranojutarnjim satima iz automatskog oružja pucao na zgradu Vlade i pritom teško ranio policajca.
"Svaki laik zna da nam ona rešetkasta ogradica ne daje veću sigurnost, a onemogućuje građane Zagreba, kao i posjetitelje da šeću po Trgu svetog Marka. Mislim da je sada prilika da se te ograde maknu i da se na drugi način zaštiti štićene osobe. Mislim da je prije četiri godine, nakon potresa, propuštena prilika da se razmisli o alternativnom mjestu za Sabor i Vladu s eventualnom investicijom u novu zgradu na mjestu koje bi bilo primjerenije i koje ne bi toliko blokiralo grad. Ovo mi se sada čini privremeno rješenje i čini mi se da će građani Gornjeg grada na neki način uvijek živjeti u režimu. Zašto to kažem? Zato što će obnova trajati minimalno tri-četiri godine, ali i nakon toga moramo se pitati je li zgrada kakvu imamo adekvatna za potrebe modernih parlamenata ili je možda bolje da bude, primjerice, muzej ili nešto kulturne namjene", kazala je Benčić.
U nastavku gostovanja na Večernji TV-u Benčić je govorila o nizu drugih aktualnih tema. Kada je upitana o istovremenom održavanju okruglog stola Možemo! o antiratnim pokretima i nasilju nad ženama te okruglog stola Domovinskog pokreta, Benčić je istaknula da nisu mogli prisustvovati okruglom stolu DP-a jer je bio temeljen na izvješću koje je, prema njenim riječima, predstavljalo činjenice na način koji ograničava prava određenih skupina. Okrugli stol, da podsjetimo, Domovinski pokret organizirao je u suradnji s udrugom "U ime obitelji", a tema je bila "Predstavljanje Izvješća o kršenju prava na slobodu vjeroispovijesti muškaraca okupljenih u javnoj molitvi krunice u 2023. godini".
"Dijalog u društvu nam je apsolutno bitan i taj dijalog se odvija i mora se odvijati unutar ustavnog luka, odnosno unutar onih vrijednosti koje predstavljaju temelj naše državnosti. Te vrijednosti su upisane u članak 3. Ustava, a jedna od njih je ravnopravnost spolova. Dovođenje u pitanje ravnopravnost žena i muškaraca na bilo koji način, pa makar i perfidno, da se ne vidi na prvu, je izvan ustavnog luka", smatra Benčić, koja je potom usporedila situaciju s onom u Poljskoj.
"Organizacije sličnih naziva i konstrukta su u Poljskoj i još nekim zemljama Europske unije dovele do ozbiljnog narušavanja ne samo temeljnih prava određenih skupina nego dovode u pitanje temelje svih država članica EU, a to su liberalne demokracije. U Poljskoj su to uspjeli napraviti i sada su do dolaska Tuskove vlade Poljaci živjeli u sustavu koji se zapravo teško više mogao nazivati ustavnom liberalnom demokracijom. To se događa kontinuirano u Mađarskoj pod Orbanom, a to su modeli vladavine koje izravno i neizravno podržavaju Rusija i Putinova vlast. Zašto? Jer su shvatili da je to najbolji način destabilizacije Europe, destabilizacija kroz temeljni društveni ugovor. To je zapravo ono što mi ovdje štitimo, štitimo temelje naše državnosti", poručila je saborska zastupnica Možemo!.
VEZANI ČLANCI:
Benčić je komentirala i potrebu za javnim stambenim fondom, što je tema koju Možemo! zagovara od svog osnutka. Istaknula je da u Zagrebu već grade stanove za javni najam i da bi takav model trebalo proširiti na cijelu Hrvatsku. Prema njenim riječima, javni najam mora biti reguliran tako da cijena ne prelazi određeni postotak prihoda stanara. "Na taj način omogućujete ljudima koji rade za srednje ili ispodprosječne plaće da si mogu priuštiti stan, a također time destimulirate bogate da se javljaju za stanove za javni najam. U prošlosti smo imali i takvih slučajeva." Konkretno, ako netko ima 1000 eura plaće, koliko posto bi trebao odvajati za javni najam, zanimalo je potom našu novinarku. "Standard u Europskoj uniji je maksimalno 30 posto. Mi smo u Zagrebu išli još na niže", odgovorila joj je Benčić.
Govoreći o pokušaju atentata na bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, Benčić je osudila političko nasilje i naglasila važnost poruka mira i suradnje u političkim kampanjama, bez obzira na političke podjele. "Ne smijemo ulaziti ni u kakve spekulacije, ovo je službeno nazvano pokušajem atentata. Sviđao se nekima Trump ili ne, treba reći da je to političko nasilje i da je ono apsolutno nedopustivo. Nažalost, SAD ima dugu povijest političkog nasilja, a sad ima iznimno podijeljeno društvo, i to po različitim osnovama", zabrinuta je zastupnica.
FOTO Povez preko uha i šake u zraku: Pogledajte atmosferu na Trumpovom prvom pojavljivanju u javnosti nakon pucnjave
Tko će biti pobjednik američkih izbora, nije htjela nagađati, no nada se da će budući stanovnik Bijele kuće slati poruke mira i borbe protiv nasilja. "To je bitno za cijeli svijet. To će omogućiti da sljedeći predsjednik uspostavlja suradnju s partnerima u Europskoj uniji, a naravno nećemo dovesti u pitanje ono što smo dogovorili kao neki konsenzus, a to je da Ukrajini treba pomoć. Ona se ne može napustiti u ovakvom trenutku i naravno da svi želimo da dođe do diplomatskih razgovora i pregovora i da se sukob riješi, odnosno da stanu ratna zbivanja", poručila je.
Govorila je Benčić i o predsjedničkim izborima u Hrvatskoj. "Kandidat neću biti ja. Imat ćemo izbore, naravno, u stranci, a izaći ćemo s kandidatom u ili kandidatkinjom u devetom mjesecu. Stranka inače odlučuje, naravno, ali ja sam za sebe odlučila da to neću biti ja. To pouzdano mogu reći. Mi imamo sjajne ljude koje Hrvatska još nije upoznala, a trebala bi. Mislim da imamo sjajan krug osoba koji bi zaista bili sjajni kandidati, ali i izvršitelj predsjedničke funkcije", kazala je, dodajući da vjeruje da će izabrana osoba polučiti dobar uspjeh na izborima. "Mislim da nije dobar put da stranka ima samo jedno lice i da se samo jedno lice ili dva guraju. Mi imamo više ljudi i to želimo jasno pokazati", zaključila je.
FOTO Alcatraz na Jadranu: Pogledajte kako danas izgleda Goli otok, zloglasna Titova kaznionica
Ovakvo lažljivo, iritantno stvorenje dugo nije viđeno na političkoj sceni. Fuj.