Polaganjem vijenaca podno ostataka nekadašnje zgrade Borovo commerca danas je obilježen Dan sjećanja na žrtvu Borova naselja 1991. godine. Ivan Kovačić, jedan od zapovjednika obrane ove vukovarske gradske četvrti, podsjetio je kako je obrana Borova naselja slomljena dan poslije Vukovara.
– Prošlo je puno godina, ali se neke slike stalno vraćaju i to posebno u ove dane koji su za nas najteži. U Borovu naselju zabilježena su velika stradanja. U tri mjeseca opsade grada smrtno je stradalo 176 branitelja i civila, a toga 19. studenoga likvidirana je 51 osoba, dok ih se 124 vodilo kao nestali. I danas se traga s mnogima – rekao je Kovačić.
Podsjetio je kako su odmah poslije sloma obrane započela odvajanja i strijeljanja. Dio je završio po logorima, a dio se i danas vodi kao nestali.
Obilježavanju stradanja mještana Borova naselja prisustvovao je ministar branitelja Tomo Medved koji je rekao kako je to još jedna poruka zajedništva usmjerena na to da se pronađu nestali i to svi do posljednjega.
– Pitanju nestalih pristupamo s mnogo odgovornosti i s pijetetom. Rade se ekshumacije, donijeli smo Zakon o nestalima, uvezali nadležne službe i tijela, a u Vukovaru smo otvorili i ispostavu Uprave za zatočene i nestale – rekao je Medved.
Vijenac su i ove godine položili članovi beogradske nevladine udruge Žene u crnom koji poručuju kako u Vukovar dolaze jer imaju golemu moralnu dužnost, pijetet i suosjećanje prema stanovnicima grada.
– Podržavamo obitelji nestalih u njihovim zahtjevima za pravdom i istinom. Umjesto sramnih činova otkrivanja spomen-ploča odgovornima za razaranje Vukovara, nadležne institucije u Srbiji dužne su pokrenuti kaznene postupke protiv odgovornih za ubijanje i uništavanje grada. Za to nitko nije odgovoran iako postoji obilje podataka – rekla je Staša Zajović, članica Žena u crnom.
Kazala je i kako od nadležnih u Srbiji zahtijevaju da se otvore arhive kako bi se riješila sudbina nestalih, ali i kazne odgovorni za otvaranje logora za mučenje i ubijanje na području Srbije. Podsjetila je kako postoji obilje podataka i u arhivima Srbije, ali i u presudama Haaga. Kaže i kako ''Žene u crnom'' traže da se prestane sa slavljenjem ratnih zločinaca i revizijom sudski utvrđenih činjenica, kao i da se prestane financirati državnim novcem izdavanje knjiga osuđenih ratnih zločinaca poput Veselina Šljivančanina.
Prema riječima Zajović, Žene u crnom svih proteklih godina radi svoga djelovanja suočavaju se s velikim problemima u radu poput raznih pritisaka, kao i sudskim postupcima.
– Sve to traje 28 godina, a sve to govori i koliko su ljudi danas na vlasti bili dio ratno-huškačke mašinerije ne samo u Vukovaru nego širom bivše SFRJ. O našim problemima i kakav je položaj osoba koje se bore za suočavanje s prošlosti govori i to da nijedna kaznena prijava nije riješena u našu korist – rekla je Zaković.
Dodala je i kako srbijanski arhivi kriju mnoge istine i kako bi njihovo otvaranje riješilo mnogo toga.
– Tragično je što su samo direktni izvršitelji zločina kažnjeni. Mi tražimo odgovornost i onih koji su sve to osmislili, planirali i proveli. Svjedočili smo i brojnim opstrukcijama tijekom suđenje za ratne zločine – rekla je Zajović pozivajući sve da ne koriste obilježavanja stradanja i tragedije obitelji za dnevno-političke svrhe.
Obilježavanju u Borovu naselju prisustvovala je i Suada Selimović iz Udruženja žena Zvornik (BiH) koja je prepoznala povezanost zločina u Vukovaru i Zvorniku.
– Vukovar je se dogodio 1991., a Zvornik 1992. godine. Kada sam prvi put bila u Vukovaru, vidjela sam kako su to jedni te isti ljudi organizirali. Počeli su u Vukovaru, a završili u Zvorniku. Pravda sporo ide, a do nje možemo doći samo ako se obitelji stradalnika ujedine i kažemo što se dogodilo. Ako svjedoci ne progovore, kako očekivati pravdu – rekla je Selimović kojoj je velik broj članova obitelji stradao 1992. godine u Zvorniku.
Kaže kako nijedno muško u obitelji nije ostalo živo.
Video: Kolona sjećanja u Vukovaru
Svaka cast ovim zenama.