Vlada i Ministarstvo zdravstva jasno su opredijeljeni za promjene u zakonskoj regulativi, kao i u poduzimanju koraka prema vidljivim i mjerljivim rezultatima uz otvorenu javnu raspravu sa svim dionicima u procesu odlučivanja o reformi zdravstva, poručio je ministar Vili Beroš na konferenciji „MedMed 2022“ u organizaciji Zbora zdravstvenih i medicinskih novinara Hrvatskog novinarskog društva i uz pokroviteljstvo Ministarstva zdravstva, koja se danas održava u Grožnjanu.
Video linkom, zbog istovremene obaveze prisustva na saboru HDZ-a, ministar je istaknuo nekoliko ključnih reformskih mjera u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti.
Osim u Zagrebu gdje je velik broj stanovnika, svaka županija imat će po jedan dom zdravlja, a kako bi se specijalističke usluge približile pacijentima, bolnički će se specijalisti uključiti u rad u domovima zdravlja.
- U suradnji s lokalnom zajednicom, Ministarstvo zdravstva planira povećati interes za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti osiguranjem boljih uvjeta rada, povećanjem plaća liječnika zaposlenih u domovima zdravlja i uspostavljanjem sustavnog nagrađivanja prema radu, odnosno uvjetima rada u ruralnim krajevima u domovima zdravlja – najavio je Beroš.
Djelatnost sanitetskog prijevoza pripojit će se hitnoj medicini.
HZZO će dobiti ovlasti za prekid bolovanja, pokaže li se opravdanim, najavljuje ministar podsjetivši da bolovanja godišnje HZZO i polodavce stoje tri milijarde kuna.
Govoreći o bolničkoj reformi, Beroš je najavio državno preuzimanje županijskih bolnica.
- Usmjereni smo na jačanje dnevnih bolnica te smanjivanje broja kreveta. Modernizacijom bolničkog sustava jačat će se dnevne bolnice uz postepeno smanjenje akutnih stacionarnih kapaciteta. Mjera mora odgovoriti na aktualne potrebe stanovništva stoga uključuje i povećanje kapaciteta za palijativnu skrb i dugotrajno liječenje – kazao je ministar te najavio i kategorizaciju bolnica, čime će se definirati djelatnosti koje će pojedina bolnica obavljati i njihova razina.
Pritisak na zdravstveni sustav nije svugdje jednak pa je logičan reformski potez stvarne potrebe za dijagnostičkim i medicinskim zahvatima rasporediti prema zdravstvenim potrebama u cijeloj zemlji. Funkcionalnom integracijom povećat će se i iskoristivost svih bolničkih resursa te posljedično smanjiti liste čekanja i troškovi ustanova, kazao je, te najavio i uspostavu nacionalnih i regionalnih centara izvrsnosti.
Uvođenjem registara kvalitete i praćenje ishoda liječenja omogućit će se usporedba različitih terapeutskih tretmana i optimiziranje troškova utvrđivanjem samo onih najučinkovitijih.
- Upravo je kvaliteta jedna od važnih segmenata reformskih mjera. Imamo kvalitetne zdravstvene radnike, ali isto tako tražimo i kvalitetnu zdravstvenu uslugu koju ćemo dodatno vrednovati i kroz novi model ugovaranja zdravstvene zaštite i kroz novi model plaćanja zdravstvenih ustanova – poručio je ministar Beroš.
Osvrnuvši se na regulaciju javnog i privatnog rada, kazao je:
- Privatni sektor u zdravstvu je sastavni dio našeg ukupnog zdravstvenog sustava, ali ne može i ne smije biti nadomjestak neučinkovitosti javnog zdravstvenog sustava. Dobar i učinkovit rad želimo dodatno stimulirati u javnom zdravstvu, ali isto tako ne zatvaramo oči pred problemom zanemarivanja radnih obveza pojedinaca u matičnim ustanovama u korist dopunskog rada u privatnoj praksi. Odnosi se moraju urediti tako da se jasno znaju granice gdje završava jedno, a počinje drugo.
- Reformske mjere nužan su korak ka održivosti i daljnjem unapređenju hrvatskog zdravstvenog sustava. Bolest ne poznaje ni politička uvjerenja, ni regiju ili općinu, ne razlikuje bogate od siromašnih, mlađe ili starije generacije. Zdravstvena politika tiče se svih nas, svakog građanina i države. Ne gajim iluzije da će biti lako i jednostavno ostvariti reformu zdravstva, ali zaziranjem od promjena na prvom koraku, ostavlja nas u postojećem status quo s kojim je malo tko zadovoljan – ustvrdio je ministar zdravstva.
Što se tiče bolovanja, molim krenite od javne uprave, administracije. Pri tom samo provjerite bolovanja zaposlenika u javnom sektoru tijekom korone i usporedite s bolovanjima u realnom sektoru.