Svjesni smo da su davno propale sve prilike i da nećemo dobiti neorukirurga, ali neka nam barem dodijele djelatnost. Neka nam Zagreb dozvoli da politraumatizirane pacijente s ozljedom mozga i one s izoliranom ozljedom mozga, uz pomoć zagrebačkih neurokirurga liječimo u Karlovcu. Unesrećeni se, ako mi nemamo djelatnost moraju premjestiti u zagrebačke kliničke bolnice, a one često nemaju ‘slobodnih’ krevet. – poručuje šef Službe za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli u Općoj bolnici Karlovac doc. dr. Josip Žunić.
Pomoć telemedicine
Nakon što je karlovačka bolnica već odavno izgubila neurokirurgiju, temeljem Master plana unesrećeni bi ubuduće trebali biti premješteni u Zagreb. I dok jedni smatraju da je to dobitak za stanovnike Karlovačke županije, dr. Žunić ukazuje na važnost zadržavanja zbrinjavanja politraume i izolirane neurotraume.
– Politrauma kao složen medicinski problem vrlo često uključuje i ozljedu mozga i kralježnice. U liječenje takvih ozljeda moraju biti uključeni neurokirurzi bez obzira stanovali u Karlovcu ili Zagrebu i njihov stručni stav je uvjet bez kojeg u medicini ne možemo.
U Karlovcu nemamo neurokiruršku djelatnost, a liječimo pacijente uz pomoć telemedicine. Slike mozga šaljemo neurokirurzima koji daju svoje mišljenje. Ako i nije indicirana operacija često su indicirani invazivni postupci nadzora tlaka u mozgu bez kojih se posljednjih tridesetak godina ne smiju liječiti takvi bolesnici. Sustav za nadzor moždanog tlaka postavlja neurokirurg, a takvi bolesnici na Odjelu intenzivne medicine liječe se danima, ponekad i tjednima.
Tada je indicirana i primjena aparata za disanje, provođenje umjetne kome i drugi postupci. Sa stajališta karlovačke bolnice zbrinjavanje politraume i neurotraume izuzetno su važni za budućnost medicine. Za zbrinjavanje takvih bolesnika imamo kadrovske, tehničke i prostorne resurse. A isti navedeni resursi su nam potrebni i u dijagnostici, liječenju i nadzoru bolesnika koji boluju od srčanih bolesti, bolesti mozga i tumora.
Ukoliko, dakle, izgubimo mogućnost zbrinjavanja politraume, izgubit ćemo i prateće resurse, a nove samo za liječenja bolesti srca, mozga i tumora i razvoj medicine sigurno nećemo dobiti, jer ih ima Zagreb i vrlo su skupi.
Gubitkom liječenja politraume gubimo, zbog navedenog, kvalitetu liječenja na pojedinim bolničkim odjelima – napominje dr. Žunić.
Karlovačka se bolnica mora bolje pozicionirati upravo na temeljima funkcionalne suradnje s KBC Sestre Milosrdnice.
– Zagrebačke kliničke bolnice sigurno ne mogu prihvatiti na svoje odjele intenzivne medicine i kirurške odjele u svakom trenutku svu politraumu i neurotraumu jer će im takvi pacijenti koji se liječe danima, ponekad tjednima u Karlovcu ‘blokirati’ bolesničke krevete namijenjene složenim naručenim, odnosno ‘hladnim’ operacijama mozga ili operacijama drugih tjelesnih regija.
Naručeni pacijent bi tada morao čekati dok se krevet ne oslobodi, a to može trajati tjednima. Zamislite sada da naša četiri unesrećena zauzmu četiri kreveta u neurokirurškoj šok sobi i svaki od njih danima i tjednima ‘blokira’ složene naručene operacije.
Osim toga, ovdje u Karlovcu imamo vrhunske kirurge i traumatologe, odjel intenzivne medicine ima resurse, stručnjake, aparate i prostor i može obaviti zadaću zbrinjavanja politraume uz pomoć zagrebačkih neurokirurga – kaže naše sugovornik.
Iako neki ukazuju da je izgradnjom autocesta manje prometnih nesreća, a time i zbrinjavanja trauma u karlovačkoj bolnici, one su i dalje prisutne. U Njemačkoj, na koju se često pozivamo, postoji Murnau, vrhunski centrar za politraumu s preko 480 kreveta, a nalazi se mjestu koje je ima stanovnika kao Duga Resa, Ozalj, Ogulin ili Slunj. U susjednoj Austriji je Wells, malo veći od Karlovca, s preko 1000 bolničkih kreveta i vrhunskom kardiokirurgijom.
Stradali u prometu
– Na Odjelu intenzivne medicine imamo devet kreveta, a u četiri trenutno leže pacijenti stradali u prometnim nezgodama. Svi imaju ozljede živčanog sustava, a troje mozak. Ovi su brojevi o stradalima iz prometne nesreće neznatni za statistiku države, ali predstavljaju neizmjernu bol za najbližu rodbinu: suprugu, djecu i roditelje unesrećenih.
Postoji, dakle, niz razloga da se Karlovcu dozvoli zbrinjavanje politraume, uključujući i neurotraumu. Karlovac je najveće prometno čvorište u Hrvatskoj. U blizini je vojni poligon Eugen Kvaternik, a u skoroj budućnosti se planira gradnja auto ceste Slovenija – BiH.
Karlovačka bolnica je nekoliko puta posljednjih 10-tak godina pokazala izuzetnu organiziranost i stručnost u zbrinjavanju masovnih ozlijeđivanja u prometnih nezgodama, liječnici imaju ogromno iskustvo iz Domovinskog rata. Bitni su i resursi koje ima, kao i heliodrom uz bolnicu. Gravitiraju nam i prostori nekoliko susjednih županija, uključujući i dio BiH (Cazinska krajina). I, konačno, pomažemo zagrebačkim klinikama ‘čuvajući’ njihove krevete za složene operacije – zaključuje dr. Žunić.
