Pelješki most ili koridor kroz Neum nije samo pitanje povezivanja dvaju dijelova Hrvatske nego je to i pitanje kad će Hrvatska ući u schengenski režim. Ako Europska komisija (EK) odluči sufinancirati gradnju pelješkog mosta, Hrvatska bi u roku od tri godine, koliko bi trajala gradnja, mogla ispuniti kriterije za ulazak u Schengen, no ako se odluči za koridor, te kriterije nećemo moći ispuniti gotovo nikad. Tvrde to sugovornici Večernjeg lista, dobro upućeni u pravnu problematiku povezivanja krajnjeg juga s ostatkom države.
Teroristički napad
Francuski konzultanti uskoro bi trebali iznijeti rezultate studije predizvodljivosti za povezivanje Hrvatske, a koju je financirao EK. O tim rezultatima ovisi i stajalište EK-a hoće li sufinancirati gradnju koridora ili mosta. Od svih opcija – tunel, trajekt, most, koridor – prema dosad dostupnim informacijama, najviše bodova dobili su most i koridor.
No upućeni tvrde da je most jedino realno rješenje. Taj projekt izmijenjen je prije početka izrade studije te je znatno snižena cijena u odnosu na prošli projekt, na oko 285 milijuna eura, a ispunjava i bitne kriterije povezanosti, dostupnosti i sigurnosti, odnosno schengenske kriterije. Usto, gotovo sva potrebna dokumentacija za gradnju mosta već je spremna. No most je nešto skuplja varijanta od koridora i to mu ne ide u prilog, kao ni, kažu naši sugovornici, crna sjena nad tim projektom koja stoji još iz vremena HDZ-ovih vlada. Stoga u EK-u neki negativno gledaju na taj projekt.
Bosanskohercegovačka strana pak gura koridor kroz Neum i tvrdi da bi realizacija toga projekta stajala 30-40 milijuna eura. No hrvatska strana izračunala je da bi zbog zadovoljavanja schengenskih kriterija gradnja koridora stajala više od 130 milijuna eura. A schengenski kriteriji su upravo razlog što je povezivanje dvaju dijelova Hrvatske i europski, a ne samo lokalni i regionalni problem, kažu upućeni i upozoravaju da se to dosad nije isticalo.
Prema stavu EK-a iz 2012., da bi zadovoljio schengenske kriterije, koridor bi morao biti apsolutno neprobojan i ne bi smjela postojati nikakva šansa za neovlašten ulazak u njega, odnosno na teritorij EU čiji bi on bio dio. A to znači da bi koridor kroz Neum morao biti eksteritorijalni dio Hrvatske i ograđen tako da ne može nitko iz BiH neovlašteno stupiti u njega. To je moguće, kažu naši sugovornici, primjerice ako bi se koridor ogradio sa svih strana, kao kavez. A onda bi takav koridor presjekao BiH na dva dijela, što je neprihvatljivo Bosancima i Hercegovcima. Ako bi se pak Neum povezao s ostatkom BiH prolazom ispod ili iznad koridora, taj bi prolaz bio slaba sigurnosna točka koridora i time to opet ugrožava schengenske kriterije sigurnosti jer bi bilo lako izvesti, primjerice, teroristički napad na teritorij EU. A prije nego što bi se koridor uopće počeo graditi, o tome bi se trebalo dogovoriti s bosanskohercegovačkom stranom, a ti pregovori o ustupanju teritorija bili bi teški i dugotrajni s obzirom na političko stanje u toj zemlji, čiji se političari ni međusobno ne mogu gotovo ni o čemu dogovoriti. Upitan je pri tome sam status tog koridora pa zatim otkup zemljišta za njegovu gradnju... Previše je toga otvoreno i upitno, kažu naši sugovornici. Usto, i premijer Zoran Milanović priznao je nedavno da se predomislio glede koridora koji je prije zagovarao jer je shvatio da bi to bilo presloženo pravno pitanje za rješavanje.
U studenom novi izvještaj
Naši sugovornici procjenjuju da bi se u najboljem slučaju koridor mogao sagraditi tek za 10-15 godina, ako bi se Hrvatska uopće uspjela dogovoriti s Bosnom i Hercegovinom. Podsjećaju da su gotovo sve nove članice EU, osim Bugarske i Rumunjske, ušle u schengenski režim dvije-tri godine nakon pristupanja Uniji. Hrvatska bi stoga bez pelješkog mosta ostala još dugo vremena izvan Schengena. Novca pak za gradnju mosta Hrvatska nema pa bi u slučaju da EK odbije sufinancirati taj projekt, dubrovački kraj do gradnje u tom slučaju koridora, ako se za njega odluči Komisija, i dalje bio izoliran. Schengenski režim na sadašnjim granicama kod Neuma je, kažu naši sugovornici, nemoguće uspostaviti.
Konzultanti će sredinom studenog dati svoj novi izvještaj, a do kraja godine izradit će završne materijale. Nakon toga sve će se strane morati očitovati – BiH, Hrvatska i EK. Stoga je optimistična varijanta da će EK donijeti odluku o sufinanciranju mosta ili koridora u proljeće sljedeće godine, no realno je očekivati tu odluku ipak u rujnu.
>>Ministar iz BiH: Gradnja pelješkog mosta neće se dogoditi
>>S pelješkim mostom smo u 65. minuti, no utakmica se igra 90!
