Hrvatska je, slično kao i Španjolska, faktično bez prave vlade dulje od godinu dana, no neovisno o tome ekonomija ide uzlaznom putanjom. Drugi ovogodišnji kvartal rastao je 2,8 posto. Željko Lovrinčević, istraživač Ekonomskog instituta, zbivanja u zemlji pripisuje povoljnom globalnom okruženju koje dolazi od niskih kamata, jeftinih energenata i sigurnosne rente.
Španjolski i hrvatski turizam najviše su profitirali od grčke, a kasnije i turske krize te zbog zbivanja na Mediteranu, što je skrenulo velik broj stranaca prema njihovim ljetovalištima. Iako bez vlade i nakon drugih ponovljenih izbora, Španjolska zadnjih godinu dana raste između 3 i 3,5 posto godišnje, dok se rast u Hrvatskoj kretao oko 2 posto.
– Kod nas je izostao dodatni napor koji bi pogurao rast. Španjolska je prije tri godine imale neke manje reforme koje su utjecale na tržište rada, a kod nas takvih reformi nije bilo – ističe Lovrinčević koji vjeruje da će se povoljne globalne okolnosti zadržati i u idućoj godini.
– Dok god postoji ta sigurnosna renta, naša će ekonomija dobro funkcionirati neovisno o tome kakva nam je Vlada. Mi cijelu ovu godinu imamo neki oblik tehničkog proračuna, a velika je vjerojatnost da ćemo i u iduću godinu ući s još jednim tehničkim proračunom – ističe Lovrinčević. S jedne strane to je dobro jer se rast poreznih prihoda koristi za smanjenje proračunskog deficita, no izostaju projekti koji bi otvorili prostor da se ekonomija snažnije razvija neovisno o turizmu.
Raščlanjivanje glavnih ekonomskih pokazatelja pokazuje da su pozitivne promjene prisutne i na drugim područjima. Industrijska proizvodnja kontinuirano raste gotovo dvije godine, a zbog pada cijena i nešto boljih plaća u plusu je i osobna potrošnja.
Jedino kretanje zaposlenosti sugerira da Hrvatska ima duboke strukturne probleme. Službena statistika tvrdi da se broj zaposlenih ove godine smanjio za jedan postotni poen (ili oko 11 tisuća radnih mjesta) u odnosu na isto razdoblje prošle godine neovisno o tome što bilježimo rekordno brzo smanjenje evidentiranog broja nezaposlenih. Broj osiguranika u mirovinskom osiguranju također stagnira oko 1,5 milijuna kuna (stanje krajem srpnja), što daje vjetar u leđa onima koji tvrde da su se migracije još više pojačale.
– Vjerujem da će ove godine BDP biti u plusu iznad 2 posto, no zbog negativne stope inflacije Hrvatska ne može računati na više od 6 milijardi kuna dodane vrijednosti u ovoj godini – kaže Lovrinčević.
Svi se analitičari ipak slažu da je poticaj za osobnu potrošnju došao i od poreznog rasterećenja plaća s početka prošle godine, čemu se kasnije priključio i prvi opipljiviji rast investicija koji se dogodio nakon osam godina pada.
Ova godina pak bilježi dobre rezultate i u građevinskom sektoru, koji na sebe veže polovicu investicija, dok druga polovica dolazi od kapitalnih dobara. Kao što se i očekivalo, kad su se ispuhali učinci ulaska u EU, s vremenom su se stope rasta izvoza spustile na veličine koje odgovaraju ostalim gospodarskim kretanjima i prema zadnjim podacima, u plusu su oko tri posto na međugodišnjoj razini.
Oporavak domaće potražnje utjecao je i na ubrzanje uvoza koji s kraja 2015. ima veće stope rasta od izvoza. U državama čiji je uvoz gotovo dva puta veći od izvoza, kao što je kod nas, doprinos uvoza na rast BDP-a može biti i negativan ako preteže uvoz robe široke potrošnje. Turizam je veliki potrošač uvozne robe, no statističari kažu da poduzetnici šire svoje biznise i uvoze dosta kapitalne robe.
Najkonzervativniju procjenu rasta ima Europska komisija, koja vjeruje da će BDP rasti 1,8%, HNB je digao svoju procjenu na 2,3%, a procjene su ostalih institucija između te dvije brojke. Jedino investitor Nenad Bakić i dalje najavljuje robustan ekonomski rast neovisno o Vladi ili unatoč njoj, no ponavlja da oslonjenost na turizam donosi opasnosti poznate u ekonomiji kao nizozemska bolest.
Radi se o situaciji kada neka zemlja počne ostvarivati iole solidniju zaradu u jednom sektoru i zanemari sve ostale. Naziv je skovao Ekonomist kako bi opisao pad proizvodnje u Nizozemskoj nakon otkrića prirodnog plina u toj zemlji 60-ih godina prošlog stoljeća. Nizozemska se zaraza već prenijela na Slavoniju, koja, tvrdi Bakić, nije u stanju otrpjeti golemo porezne opterećenje kao što to mogu obala ili Zagreb, pa dolazi do masovnog odljeva najpropulzivnijih dijelova stanovništva.
>> Hrvatski BDP i u drugom tromjesečju porastao više od 2 posto?
Pozitivna gospodarska kretanja i situacija na svjetskim tržištima olakšali su hrvatsku poziciju, ali je ovo i zasluga vlade Mosta i HDZ-a. Oni su posložili takav proračun da se deficit smanjuje. Promjenom vlasti 2015. među građanima je zavladao optimizam iako su mediji svim silama rušili vladu i širili defetizam. I među poduzetnicima je zavladao optimizam i optimizam se bude nastavio kad se opet posloži nova vlast bez bolesnika Milanovića. Pomogla je i rekordna turistička sezona.