Blokirana je redovna rotacija veleposlanika Hrvatske u inozemstvu koju je pokrenulo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova: na razrješenje već više od mjesec dana, i prije izglasavanja nepovjerenja premijeru Tihomiru Oreškoviću, između ostalih, čekaju Josip Paro iz SAD-a, Slavko Goldstein iz Francuske i Ivana Perić-Sutlić iz Crne Gore.
Procedura razrješenja zapela je na saborskom Odboru za vanjsku politiku, koji mora dati suglasnost, jer je u međuvremenu predsjednik Davorin Mlakar (HDZ) imenovan ustavnim sucem te se taj odbor ne sastaje. S druge strane usuglašena lista novih veleposlanika zaustavljena je u Vladi i Saboru, doznaje se iz MVEP-a.
Na listi Vilović, Grubiša...
Rotacija bi trebala obuhvatiti 20-ak diplomata čiji mandat istječe ili je već istekao. Također, prema diplomatskim izvorima, Josip Paro pozvan je u Zagreb prije mjesec dana na konzultacije, što je trebalo koincidirati s razrješenjem. Paro je u Zagrebu na “teret” poreznih obveznika jer prima veleposlaničku plaću, a Hrvatska sada u Washingtonu nema nikoga te očito i neće tako skoro imati.
Redovna rotacija obuhvaća i promjene u Berlinu i Rimu gdje su Ranko Vilović i Damir Grubiša. Mandati istječu Vesni Terzić u Ljubljani, Ivanu Del Vechiju u Sarajevu, Gordanu Markotiću u Beogradu te Mati Škrabalu u Bruxellesu, a još je uvijek upražnjeno mjesto veleposlanika u Moskvi. S druge strane, postignut je dogovor između sukreatora vanjske politike, MVEP-a, premijera Oreškovića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o novim imenovanjima, no u kuloarima se govori da je potpredsjednik Vlade Božo Petrov imao primjedbe na listu, zbog čega se čekalo sa stavljanjem na dnevni red Vlade. Navodno je napokon trebala biti na sjednici Vlade prošli tjedan, ali je skinuta.
Imenovanje veleposlanika uvijek je predmet političke kalkulacije i izaziva tenzije kad ga se pokuša provesti u izbornoj godini, no ovoga puta dodatno je zakomplicirano nakon odlaska Mlakara iz Odbora za vanjsku politiku, jer HDZ nije imenovao zamjenu. Zbog toga bi po Poslovniku Odborom trebao predsjedati potpredsjednik, SDP-ovac Joško Klisović. Tek u slučaju spriječenosti ili odsutnosti i predsjednika i potpredsjednika to može odraditi i predsjednik Sabora.
Nadležan Reiner
Klisović pak kaže kako nije vidio prijedloge razrješenja, ali i da on, kao potpredsjednik, ne može sazivati sjednice.
– Odbor saziva ili njegov predsjednik ili predsjednik Sabora. Ja bih ga mogao sazvati kad bih dobio takvu uputu od predsjednika odbora kojega sada nema. Ne možemo raditi dok se ne imenuje predsjednik odbora, a predsjednika imenuje saborska većina i dolazi iz vlasti, HDZ-a – kaže Klisović.
Međutim, prema Poslovniku, prijedlog za sazivanje sjednice Odbora može dati i Sabor, predsjednik Sabora ili najmanje trećina članova, što znači da bi HDZ i sam, kad bi to želio, mogao sazvati sjednicu Odbora. S obzirom na to da predsjednik nije imenovan, a bio bi iz HDZ-ove kvote, u Odboru je preostalo četvero HDZ-ovaca, ali tu je i Ivan Tepeš iz HSP-a AS. Među preostalih sedam članova pet je oporbenih zastupnika iz bivše koalicije Hrvatska raste te SDSS-ov Milorad Pupovac, ali i zastupnik Mosta Josip Katalinić.
Vjerojatno upravo u tom omjeru snaga i leži razlog zašto sami HDZ-ovci ne pokušavaju sazvati sjednicu Odbora ili ne traže to od “svog” predsjednika Sabora Željka Reinera. Oporba je već najavila kako ne namjerava podržavati odluke sada već tehničke Vlade te bi vjerojatno bojkotirala tu sjednicu. Stoga postoji mogućnost da Odbor ne bi imao kvorum, ili bi oporbenjaci došli i glasovali protiv imenovanja za koja tehnička Vlada – uostalom – nema ni ovlasti, a pitanje je i kako bi se nakon raskola u Vladi postavio i bivši mostovac.
Veleposlanik u Francuskoj nije Slavko, nego Ivo Goldstein. Francuski govori lošije nego Ingrid engleski, a Titovu sliku uredno drži u uredu.