Kako je bilo, Martine? Što si radio? Je li istina da si bio
s Billom Gatesom? - prštala su pitanja u 8.a zabočke Osnovne
škole Ksavera Šandora Gjalskog prvog dana makon
povratka Martina Kotarskog iz Tokija. Jer, njihov je Martin napisao
najbolji esej na svijetu! Esej “Joined by a
Cookbook” najbolji je među 4711 eseja pisanih na engleskom
jeziku pristiglih na međunarodno natjecanje Mirovne zaklade Goi i
UNESCO-a.
I dok su svi u školi bili presretni, Martin se samo
smješkao, odgovarao na pitanja i tako plaćao danak uspjehu.
Filmskom brzinom
- Bilo je super! Nismo imali baš previše vremena,
ali stari dio grada, koji sam silno želio vidjeti, vidio sam i jako mi
se svidjelo - kazao nam je i objasnio kako je sama službena svečanost
dodjele nagrada tekla “filmskom” brzinom i s
točnošću na sekundu.
- Prvo je govorio Bill Gates, a onda smo prozvani Valeria Diez iz
Bolivije i ja. Ona je osvojila prvau nagradu u kategoriji mladih, a ja
u kategoriji djece. Prvo sam ja čitao svoj rad, a onda ona, nakon čega
sam primio diplomu i sišao s pozornice. Uslijedila je pauza
i forum na kojem su postavljana pitanja Billu Gatesu na temu Nova
filantropija za novu civilizaciju - objašnajvao je Martin.
Ono čime se može pohvaliti jest da mu je čestitao sam Bill Gates.
- On mi je čestitao i govorio bravo, a njegov otac mi je rekao: Good
work son! Primio nas je i hrvatski veleposlanik u Japanu dr. Drago
Štambuk - ponosan je Martin, ali već ima i novih briga: -
Sad moram izmisliti nešto još bolje, jer nakon
ovog treba se ponovno dokazati - kaže.
Martin je dječak s mnogo hobija, a na prvom je mjestu nogomet, koji
igra već šest godina, te sviranje. Završio je
Osnovnu glazbenu školu za klavir, ali je i
tamburaš - svira brač.
Da bi pisanjem na engleskom jeziku mogao osvojiti prvu nagradu na
svijetu, engleski u školi uči od prvog razreda, a
“višak” je pokupio gledajući filmove i
surfajući po internetu. Ne izostavlja spomenuti učiteljicu Nataliju
Jurišić, s kojom je i bio u Tokiju, a koja mu je osim u
učenju engleskog pomagala i za prve vožnje avionom, koja je trajala
punih 12 sati, ali i kod same, kako on kaže,
“predstave”, odnosno svečane dodjele nagrade.
Govoreći o “Zabočkoj kuharici”, prodajom koje se
skupio novac za “siromašnog prijatelja”
i pomoć za siromašne, Martin ističe:
Moji prijatelji
- Kad je riječ o spomenutom prijatelju, esej može imati malo i fikcije,
ali se mora baratati s istinitim činjenicama. Ima siromašnih
ljudi u razredu, na hodniku škole i na ulici, a među njima
su i moji prijatelji. Prijatelj iz eseja predstavlja sve njih, moje prijatelje.
Martin zna da će nakon osnovne škole u zabočku gimnaziju,
ali još ne zna što će u životu raditi.
- Ne znam još kaj me točno zanima, nešto u vezi s
pisanjem ima isto toliko šanse koliko i sve drugo, ali
najviše me zanimaju informatika, tjelesni i matematika pa
mislim da ću ipak završiti na nekom tehničkom fakultetu -
iskren nam je kazao Martin Kotarski, genijalac iz Zaboka.
GENIJALAC IZ ZABOKA Martin Kotarski napisao najbolji esej na svijetu