Slavlje u Barceloni. Pobijedili su separatisti, odnosno koalicija dvije stranke JxSí i CUP. Katalonija bi mogla zatražiti odcjepljenje od ostatka Španjolske, ali to nakon pregovora i tek, eventualno, nakon 18 mjeseci. Prijevremeni parlamentarni izbori (14 mjeseci prije roka) u Kataloniji značili su i glasovanje za njezinu neovisnost. Takvima ih je nametnuo katalonski predsjednik Artur Mas (na tom položaju je od 2010.), čelnik separatističke stranke Zajedno za da (JxS), jer nije uspio referendumom ostvariti neovisnost pošto je proglašen neustavnim.
Evo konačnih rezultata ovih ne samo za Kataloniju, već i za Španjolsku i Europu, povijesnih izbora: Zajedno za (JxSí) 39% odnosno 62 mjesta, Stranka građana (C'S) 17% i 25 mjesta, Socijalistička stranka (PSC) 13% i 16 mjesta, Katalonija da, može se (CAT-SI) 8,9% i 11 mjesta, Pučka stranka (PP) 8,4% i 11 mjesta, Kandidati pučkog jedinstva (CUP) 8% i 10 mjesta, a ostale strane su dobile manje od 3% glasova i ne ulaze u katalonski parlament. Katalonski Parlament ima 135 mjesta, što znači da su za većinu potrebna 68 mjesta. Separatističke stranke JxSí i CUP imaju natpolovičnu većinu i premda su ukupno dobile 48% glasova ipak imaju 72 mjesta u parlamentu. Pučka stranka španjolskog premijera Mariana Rajoya dobila je samo 11 mjesta u katalonskom parlamentu.
Velik odaziv
Odaziv na birališta bio je velik, odnosno 77% što je za sedam postotnih točaka više od prošlih parlamentarnih izbora. Na birališta (izbornih mjesta ima 2.697) pozvano je 5,5 milijuna birača, od 7,5 milijuna stanovnika koji su birali 11. katalonski parlament od 1980. kada se prvi puta za njega glasovalo, a glasuje se proporcionalnim sustavom u četiri okruga Barcellona (85) Terragona (18), Girona (17) i Lleida (15), a ulaze stranke s više 3% glasova. Čak 47% od 1,281 kandidata na nedjeljnim izborima su žene.
Od 1980. do 2014. broj glasača za stranke koje propagiraju neovisnost Katalonije porastao je sa 1,1 milijun na 1,8 milijuna, koliko ih je glasovalo 9. studenoga 2014. na referendumu za neovisnost Katalonije koji je proglašen neustavnim.
Katalonija ima svoju povijesnu, jezičku i kulturnu povijest. Već sada je u Kataloniji službeni jezik katalonski i svi zaposlenici, na primjer u bankama, bez obzira jesu li iz drugih španjolskih regija, moraju znati katalonski. Na svim tablama izrazi su napisani najprije na katalonskom, a zatim na španjolskom jeziku. Dohodak po glavi stanovnika u Kataloniji iznosi 27.000 eura, a u cijeloj Španjolskoj 22.000 eura. Nezaposlenost u Kataloniji iznosi 19,9% u odnosu na španjolsku nezaposlenost od 23,7%.
Barcelonski list La Vanguardia izračunao je da bi Katalonija, ako bi ušla u EU koja bi tada imala 29 država, bila 14. europska ekonomija i svrstala bi se između Danske i Finske, dok bi Španjolska pala. Katalonija stvara 20% ukupnog španjolskog BNP i ima desetinu ukupnog teritorija, ali najbogatijeg. Odlaskom Katalonije broj stanovnika ostatka Španjolske pao bi na manje od 40 milijuna.
Izlazak i iz EU?
Španjolski premijer Rajoy bio je, uoči katalonskih izbora, vrlo kategoričan. Izlaskom iz Španjolske, Katalonija bi automatski izašla iz EU, eura, NATO-a, trgovinskih tokova, izgubila bi potporu Europske središnje banke itd. Praktički bi značila ekonomsku izolaciju, a time i katastrofu. Španjolska središnja banka bi zatražila povlačenje svih španjolskih banaka iz Katalonije. Nastala bi teška ekonomska kriza za Katalonce. Dakle, sve ono što se kao pozitivnim računa u Kataloniji kao diju Španjolske bi nestalo. Katalonija bi opet trebala pregovarati za ulazak u EU (Španjolska bi možda postavila veto), euro itd. Zbog toga je Artur Mas najavljivao pregovore s Madridom koji bi trajali oko 18 mjeseci prije eventualnog sporazumnog raskida odnosa.
No, što bi se moglo dogoditi s eventualnim odlaskom Katalonije iz španjolske države i što bi bilo s Kataloncima zapravo nitko ne zna. Naime španjolski Ustav, donesen poslije fankizma, predviđa kako se ni jednom Španjolcu ne može oduzeti španjolsko državljanstvo. To bi moglo značiti da bi Katalonci osim svojeg imali i španjolsko državljanstvo, pa bi, prema tome, trebali biti u EU tretirani kao Španjolci.
Rezultati katalonskih izbora zasigurno će se odraziti i na španjolske parlamentarne izbore predviđene za prosinac ove godine.
Katalonija je imala kompleksnu povijest, a fašistički španjolski čelnik Francisco Franco joj je 1938. oduzeo ne samo svaku autonomiju, već je zabranio i katalonski jezik, kao i onaj u drugim regijama. Poslije Francove smrti 1975. počele su se polako davati autonomije pojedinim regijama, ali zašto i Baski ne bi tražili svoju državu bez obzira što sada imaju još šira autonomna prava od Katalonaca.
>> Barceloni prijete izbacivanjem iz lige ako se Katalonija odcijepi
Hoće li to pravo dobiti i Baski u Španjolskoj i Francuskoj?