Brza analiza i po potrebi brzo strateško prestrojavanje i resetiranje domaće politike, to je ono što predstoji hrvatskim državnim institucijama i politikama nakon pobjede Donalda Trumpa. Jer, novi američki predsjednik sigurno će postaviti i nove prioritete američke vanjske politike.
Hrvatska na Trumpa sada gleda kao nepoznanicu uz koju su išle i brojne predrasude. To teže za aktualnog premijera Andreja Plenkovića i predsjednicu RH Kolindu Grabar-Kitarović, koji sada moraju prepoznati gdje će, geopolitički i strateški, biti mjesta za RH u nastavku politike bliskog savezništva sa SAD-om.
To je za RH od posebne važnosti, s obzirom na deklariranu “novu politiku prema BiH”, gdje je već došlo do “trenja” s politikama koje tu kreiraju Putin i Erdoğan, a gdje RH mora računati na jaku potporu SAD-a.
Bivši ministar obrane u Oreškovićevoj Vladi Josip Buljević (HDZ) slaže se da se u tom savezništvu kratkoročno neće dogoditi dramatična promjena, no dugoročno će se stvari mijenjati. Očekuje da će Trumpov SAD ući u mirnije odnose s Rusijom, pa će se smanjiti i angažman SAD-a na istoku Europe.
– Sigurno je da će Hrvatska morati povećavati vojni proračun do razine od blizu 2 posto BDP-a, jer Trump je izjavljivao kako Amerika neće pomagati državama članicama NATO-a koje same ne troše toliko na svoju obranu – kaže Buljević. A RH sada ne troši ni 1,2% BDP-a u te svrhe.
Trump će međutim pojačati borbu protiv islamista, vjerojatno u dogovoru s Rusijom, no politika SAD-a će biti manje intervencionistička, više izolacionistička. Poruka za američke saveznike, pa tako i za Hrvatsku treba biti – bit ćete ranjiviji, stoga se morate ubuduće više osloniti sami na sebe, smatra Buljević. Strateški, on vidi u pojavi Trumpa i najavu velikog novog pospremanja svijeta, koje bi se moglo nazvati “antiglobalističko”.
Države, ovisno o snazi, počet će jače oslanjanje na svoje snage ili će biti u potrazi za novim “konkretnijim” saveznicima. Višegradska skupina (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska) lako će se prilagoditi toj novoj stvarnosti, navodi.
Komentira i primjetno pojačan geopolitički interes Velike Britanije za ove prostore i sve bolju vojnu, političku i ekonomsku suradnju RH i Britanije. Interes Britanaca je (i zbog Brexita) sklapanje pojedinačnih savezništava u Europi, kao i vojna suradnja s europskim zemljama (uglavnom “katoličkim”) koje bi stvarale određeni “cordon militaire” prema glavnom suparniku – Rusiji.
– U mom mandatu ministra već je bio pripremljen sporazum o vojnoj suradnji s V. Britanijom, no onda je pala Vlada – dodaje Buljević. I on se, kao i drugi analitičari, sada najviše pita što će biti s NATO-om, ali i kakav će angažman SAD-a biti oko BiH.
Drži da Hrvatska sada treba “resetirati” i svoju vanjsku politiku, ostati jako uključena kao saveznik SAD-a, no jačati odnose s Višegradskom skupinom te pojačati diplomatsku nazočnost u svijetu. Za Buljevića je, primjerice, neprihvatljivo da RH u Moskvi nema veleposlanika već godinu dana.
No, nema dvojbe, RH se mora opet jače osloniti na vlastiti sustav vojnog, obavještajnog i sigurnosnog savezništva. Očekuje i smanjivanje proturuske retorike te prestanak nepotrebnog sporenja RH i Srbije.
Ni bivši ministar obrane u Vladi Zorana Milanovića, Ante Kotromanović (SDP) ne očekuje dramatične pomake te da će ostati vrijediti isti programi suradnje. – U odnosima SAD-a i RH najintenzivnija je vojna suradnja, ekonomska je vrlo mala, a Amerikanci nas poznaju kao turističku i zemlju iz koje dolaze dobri pištolji – kaže.
Očekivanja Europljana su da će SAD ostati fokusiran na Europu, gdje imaju male vojne snage, a više su fokusirani na Pacifik. Očekuje kontinuitet jer RH se strateški oslanja na to partnerstvo, kao i na europskoj razini s Njemačkom.
Što se tiče “regionalnog prostora”, očekuje da će SAD balansirati i oko Srbije jer interes je da se priključi euroatlantskom prostoru. SAD tu “neće graditi zid”, kaže. – Očekujem i da Rusi više ne budu shvaćani kao neprijatelji, da se dogodi povratak na stanje otprije 4 ili 5 godina, kada je ruski ministar obrane Šojgu dolazio na sastanke ministara NATO članica, pa očekujem da se ponovno sjedne za stol i realno sagleda situacija – kaže.
Što se vojnog proračuna tiče, RH je imala jako lošu godinu, proračun je izgubio još 350 milijuna kuna, a znamo kakve smo obveze preuzeli pred NATO-om. Dogodi li se pak da SAD smanji financiranje NATO-a, RH će morati smanjiti sudjelovanje svojih postrojbi u inozemnim operacijama, uštedjeti da ne bi stala modernizacija, kao sada, jer kasni program gradnje ophodnih brodova, dolazak haubica i remont helikoptera.
– Bez SAD-a nema NATO-a. A svako smanjivanje financiranja uzdrmalo bi do temelja europsku sigurnosnu arhitekturu, Rusija bi iskočila i postala broj 1, a čisto sumnjam da to žele Trump, kao i onih 200 američkih generala koji su stali uz njega – završava Kotromanović.
>> Trumpu podmeću lažne izjave. Jeste li nasjeli?
Kakvi saveznici? Evo Rusija je saveznik Srbiji a Srbija 50puta vise izvozi u mrsko Kosovo. Jedinu korist od tog saveza Srbija ima tako sto je predala NIS Rusiji za nista. Hrvatska od saveznika sto ima? Savez s Njemačkom 41 skupo smo platili, 91 nikoga uza sebe nismo imali osim Vatikana( čast Ukraini, Islandu i baltičkim drzavama). Kad je trebalo nikoga kakvi saveznici kakvi bakaraci, nema pametnijeg od hrvatskog tezaka : Vjeruj u se i u svoje kljuse.