Sredinom rujna ili najkasnije do početka listopada mađarski bi MOL mogao postati većinski vlasnik Ine!
Do tada će Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) po zakonu morati skinuti blokadu s trgovine Ininim dionicama na Zagrebačkoj burzi koja je stopirana od kraja ožujka zbog Hanfine istrage o MOL-ovim malverzacijama pri kupnji tih dionica.
Ništa ih ne priječi
U tom trenutku MOL ništa neće priječiti da ili na burzi ili možda od mirovinskih fondova, koji drže oko četiri posto vlasništva Ine, kupi preostalih nešto manje od jedan posto potrebnih dionica da bi imao većinski paket od 50 posto.
Vlada zasad, doznajemo, ne kani poduzimati ništa radikalno, a na stolu je bio prijedlog zakona o tome da nijedan dioničar ne može imati više od 49,99 posto dionica Ine, nego čeka da se o kaznenim prijavama koje je protiv MOL-a podnijela Hanfa očituje Državno odvjetništvo.
MOL pak sada ima 49,05 posto dionica Ine. Formalni je vlasnik 47,26 posto dionica, ima prava na 1,6 posto opcijskih dionica koje u svakom trenutku mogu postati njegovo vlasništvo, a vrlo vjerojatno već jesu ili će biti u njegovu vlasništvu i 0,2 posto dionica koje drže tri mađarske banke. Postane li MOL većinski vlasnik Ine, što mu je bila želja još zimus, kada je bio objavio privatnu ponudu za otkup dionica od malih dioničara, ali su mu planove poremetili mirovinski fondovi koji su za dionicu ponudili veću cijenu, u vodu padaju i svi pregovori oko izmjena Glavnog dioničarskog ugovora između Vlade i MOL-a.
Na pitanje hoće li nastaviti kupovati Inine dionice nakon isteka Hanfine zabrane u MOL-u su jučer rekli kako nikada ne komentiraju buduće aktivnosti kao ni nagađanja, ali naglašavaju kako će njihova zaduženja oko Ine ostati nepromijenjena.
– Volimo Inu i želimo da ona bude još jača i još uspješnija kompanija koja će biti regionalni lider – rekao nam je u ime MOL-a Domokos Szollar, glasnogovornik te kompanije.
No, sasvim je jasno da je MOL apsolutno zainteresiran za većinski paket dionica Ine. U prvom redu on bi im jamčio kontrolu nad Inom i u slučaju da se zbog nekog od eventualnih kaznenih postupaka (onog o navodnom mitu koji je šef MOL-a Hernadi dao bivšem premijeru Sanaderu za većinska prava u Ini ili neki od postupaka oko malverzacije s kupnjom Ininih dionica) dovede u pitanje mađarsko vlasništvo u Ini. U drugom redu, MOL svakako želi kontrolirati Inu koja se prometnula u profitabilnu kompaniju i koja bi na kraju ove godine mogla imati dobit od 4 do 5 milijardi kuna jer joj plinska polja u Siriji, ali i na sjevernom Jadranu donose velik novac.
Želi li spriječiti MOL da postane većinski vlasnik Ine, Vladi preostaje još svega 15 do mjesec dana. Iako se zbog ulasku u EU Vlada ne želi zamjerati Mađarskoj i uvoditi “zakon o 49,99 posto”, ipak treba imati na umu da su parlamentarni izbori za malo više od tri mjeseca i da si HDZ-ova Vlada u izborno vrijeme ne može dopustiti gubitak najznačajnije energetske kompanije, pa iznenađenja možda nisu nemoguća.
Hanfa je pak svoj dio posla odradila, utvrdila je da je MOL manipulirao tržištem, a nakon provedenog nadzora u Ini i niz nepravilnosti oko povlaštenih informacija s kojima su dugo vremena bili upoznati samo dioničari MOL-a, ali ne i Ine. Zbog toga je bio povrijeđen Zakon o tržištu kapitala pa bi se mogao rušiti ugovor Vlade s MOL-om iz 2009. godine kojim je mađarska kompanija, iako je imala samo malo veći vlasnički udjel od hrvatske Vlade (ali manji od 50 posto), dobila većinska upravljačka prava u toj kompaniji. No, za to bi se trebala zauzeti Vlada, jer Hanfa većih ovlasti od onih koje je poduzela i dokazala nema. Postoji mogućnost da Hanfa nakon 15. 9. ide u ponovni nadzor Ine i ako se tada u toj kompaniji usklade sa zahtjevima koje je Hanfa od njih tražila nakon provedenog nadzora, trgovanje bi počelo početkom listopada. Time bi se dobilo tek nešto malo na vremenu.
Povlaštene informacije
Hanfa još od zimus od MOL-ove privatne ponude za kupnju Ininih dionica utvrđuje nepravilnosti oko manipulacije tržištem jer je MOL za dionicu ponudio 2800 kuna, a naknadno ih je od privatnih investitora kupovao po znatno većoj cijeni. Nakon provedenog nadzora u Ini od 9. svibnja do 7. srpnja Hanfa je utvrdila da investicijska javnost nije bila obaviještena o svim poslovima Ine. Tim su podacima navodno bili upoznati samo u MOL-u.
Hanfa je utvrdila kako su MOL-ovi direktori iz Ine dobivali povlaštene informacije koje su poslovna tajna, iako nisu bili na službenoj listi osoba koji imaju uvid u te podatke. Na toj listi nije bio ni prvi čovjek MOL-a Zsolt Hernadi, ali su ipak informacije dolazile do njega. Zato je i Hanfa tražila od Ine da se propišu prava i obveze osoba koji imaju pristup tim informacijama.
Glupača Kosorka je trebala misliti prije kad je darovala 7 % INE banditskoj populaciji od branitelja. A kreteni ko kreteni odmah su dionice prodali i prokockali po kladionicama i kockarskim aparatima. Sad bi svi INU nazad. E, glupani jedni, vama nikad dosta Hrvatske!