Drugi svjetski rat

Dvije bitke koje su, kažu Rusi, Europu spasile od Hitlera

OPSADA LENJINGRADA Putin je povodom 75. obljetnice slavne bitke nedavno obišao rekonstruirani prikaz bojišta u muzeju
05.02.2018.
u 08:24

Obilježene 75. obljetnice dvije prekretnice u ratu – Bitke za Lenjingrad i Staljingrad

Rusija je tijekom proteklog vikenda proslavila 75. obljetnicu Bitke za Staljingrad, velike prekretnice u Drugom svjetskom ratu i simbolu ponosa i patriotizma koje Vladimir Putin želi utjeloviti u kampanji za svoj četvrti mandat.Vojni mimohod s oko 1500 vojnika, oklopnih vozila i zrakoplova održan je u Volgogradu, kako glasi sadašnje ime Staljingrada.

Patriotizam kao ideologija

Bitka za Staljingrad (od 23. kolovoza 1942. do 2. veljače 1943.), jedna je od najkrvavijih u povijesti s približno dva milijuna mrtvih, a promijenila je tijek rata u Sovjetskom Savezu, dotad posve demoraliziranom zbog nekoliko teških poraza.

Rusi je glorificiraju kao događaj koji je spasio Europu od nacizma.

Kad su odnosi Moskve i Zapada na najnižoj razini od Hladnog rata, ruskim vlastima “trebaju simboli” poput Bitke za Staljingrad “za promociju imidža zemlje koja je sposobna ostvariti podvige i pobijediti prije ili kasnije sve neprijatelje”, kazao je politički analitičar Konstantin Kalačev.

Ako nas pogodi treći svjetski rat, 10 najmoćnijih zemalja imat će ključnu ulogu:

OPSADA LENJINGRADA Putin je povodom 75. obljetnice slavne bitke nedavno obišao rekonstruirani prikaz bojišta u muzeju
1/12

“Patriotizam u Rusiji postao je praktički državna ideologija”, komentira politički analitičar Konstantin Kalačev.

Proslava 75. obljetnice pobjede u Staljingradu odvija se usred izborne kampanje za predsjedničke izbore koji će se održati 18. ožujka.

Putin niže putovanja kako bi se gotovo svakodnevno susretao s radnicima ili studentima. Već je 18. siječnja bio na svečanom obilježavanju 75. obljetnice prekida opsade Lenjingrada, današnjeg Sankt Peterburga. U opsadi Lenjingrada koja je trajala gotovo 900 dana od 1941.-1943. poginulo je između 600.000 i 1,5 milijuna osoba, po različitim procjenama.

Šest puta godišnje Vologograd postaje Staljingrad

U Volgogradu, gradu s milijun stanovnika na obalama Volge, ruski predsjednik govorio je pred veteranima i položio cvijeće na Mamajev kurganu, strateškom brdu, poprištu strašnih bitki između sovjetskih i nacističkih postrojbi na kojem se danas nalazi spomen-područje i kip visok 85 metara.

Vojnici, oklopna vozila i tenkovi, među kojima legendarni T-34, ponekad zvan “najboljim tenkom na svijetu” i jedan od simbola sovjetske pobjede na Hitlerom, defilirali su širokim avenijama Volgograda.

Bitka za Staljingrad, pokrenuta u srpnju 1942., trajala je 164 dana i noći uz nemilosrdno njemačko bombardiranje iz zraka i nesmiljene ulične borbe.

I Hrvati u borbi

Drugog veljače 1943. kapitulirale su postrojbe njemačkog fedlmaršala Friedricha von Paulusa, opkoljene Crvenom armijom. Ta je predaja bila prva nacističke vojske od početka rata i izazvala je neviđeni Hitlerov bijes.

Ukupno je poginulo oko dva milijuna osoba sa svih strana, po službenim ruskim brojkama, a grad je ostao u ruševinama. Posve rekonstruiran po naredbi sovjetskih vlasti, Staljingrad je preimenovan u Volgograd 1961., osam godina nakon Staljinove smrti.

Na njemačkoj strani protiv Sovjetskog Saveza u boju za Staljingrad sudjelovale su talijanske, rumunjske, mađarske i postrojbe Nezavisne Države Hrvatske, kojima je zapovijedao Viktor Pavičić.

Komentara 28

DO
DonQuijote
09:23 05.02.2018.

Kakva bitka za Lenjingrad? Bio u okruženju dvije godine, pola stanovništva poumiralo od gladi, to nije bitka, to je bilo mrcvarenje.

GU
Gustirna
16:38 05.02.2018.

Da zidovi i staljin nisu pobili u sibirskim gulazima sve sto je bilo dobro ne bi hitler nikada ni napao rusiju...o tome treba pisati...

Avatar Idler 3
Idler 3
10:27 05.02.2018.

Lenjingrad baš i ne al Staljingrad svakako. Hitler je svojim diletantizmom uništil vlastitu vojsku bez obzira na to gdo je bil kriv, a gdo prav vu tom ratu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije