Josip Krmpotić, nekadašnji zapovjednik izviđačke satnije 9. gardijske brigade pravomoćno je osuđen na tri godine zatvora zbog ratnog zločina nad civilima, dok je istovremeno pravomoćno oslobođen optužbi za ratni zločin nad ratnim zarobljenicima.
Odlučio je tako Vrhovni sud odbivši žalbe koje su podnesene na nepravomoćnu presudu koju je zagrebački Županijski sud donio u listopadu 2016.
Prema optužnici, zločini za koje se teretio dogodili su se tijekom akcije Džep 93. Krmpotića je prva točka optužnice teretila da je znao, a nije spriječio ubojstvo četvorice pripadnika srpskih paravojnih postrojbi čiji identitet nije utvrđen.
Drugom točkom optužnice teretio se za palež kuća nakon legitimne akcije hrvatske vojske i policije kojom je oslobođen dio okupiranih teritorija. Za prvu točku optužnice prvostupanjski sud je smatrao da nije bilo dovoljno dokaza koji bi nedvojbeno utvrdili Krmpotićevu krivnju pa je na njega primijenjeno pravilo in dubio pro reo.
Što se tiče druge točke optužnice, prvostupanjski sud je smatrao da je Krmpotić samoinicijativno donio odluku o rušenju kuća iako takva odluka prema stavu prvostupanjskog suda nije bila vojno opravdana jer je nakon povlačenja Hrvatske vojske na oslobođeni dio teritorija došao UNPROFOR i nije bilo nikakvih naznaka da će se vratiti pobunjeni Srbi.
Odluku prvostupanjskog suda sada je i u osuđujućem i u oslobađajućem djelu potvrdio Vrhovni sud. U odnosu na oslobađajući dio presude Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno ustvrdio da su izostali čvrsti i nepobitni dokazi koji su nužni da bi se nekog osudilo.
Pojašnjeno je da je postojala određena sumnja da je Krmpotić počinio to za što ga se teretilo, no ta sumnja nije bila dovoljna za osuđujuću presudu. Što se pak tiče osuđujućeg djela presude, Vrhovni sud naveo je kako je prvostupanjski sud i u tom djelu bio u pravu.
- Optuženik je pravilno osuđen jer je 1993. kao vojni zapovjednik zapovjedio paljenje i rušenje kuća civila. Podređeni pripadnici vojske su izvršili takvu zapovijed i time je došlo do uništenja imovine velikih razmjera koje nije bilo opravdano vojnim ciljevima i potrebama.
Kazna od tri godine zatvora ispunit će svrhu kažnjavanja. Kod izricanja ove kazne Vrhovni sud vodio je računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima.
Sud je cijenio da optuženik ranije nije osuđivan, sudionik je Domovinskog rata, uzrokovana mu je invalidnost tj. zdravstvene tegobe kao posljedica ranjavanja te psihičke smetnje iz kruga PTSP-a. Otac je četvero djece - navedeno je u obrazloženju presude.
Izvidničke satnije, ne izviđačke.