NEW YORK - Izglasavanjem nove rezolucije o Iraku Sjedinjene Države i Velika Britanija dobile su, zapravo, politički blagoslov za ono što trenutačno rade u Iraku, odnosno za svoju viziju iračkog putu u demokraciju i stabilnost. Za Bushovu administraciju to je svojevrstan trijumf nakon mjeseci izolacije i neprihvaćanja u Vijeću sigurnosti. Rezolucijom su trupe koje su trenutačno u Iraku preimenovane u "međunarodne snage", no zemlje članice Vijeća sigurnosti koje su se protivile ratu u Iraku jasno su dale do znanja da u Irak neće slati vojnike niti kane davati novac potreban za vojne i civilne operacije u Iraku. Washington je najviše pogodilo to što je Pakistan odbio slati vojsku i dati novac za Irak jer je administracija uvelike računala na vojnike muslimane iz te zemlje.
Rezolucijom je sa Sjedinjenih Država donekle skinuta obveza potpunog financiranja okupacije i obnove Iraka jer rezolucija otvara mogućnost da novac za tu namjenu stiže i iz drugih zemalja, no malo je vjerojatno da će itko htjeti dati temeljnu svotu koja bi s američkog proračuna skinula teret. Iako će se sljedećeg tjedna u Madridu održati donatorska konferencija, zemlje poput Njemačke, Francuske i Rusije najavile su da će formalno sudjelovati, ali da novac neće dati.
Uz rezoluciju, američki predsjednik u rukama ima i 87 milijardi dolara koje je Kongres odobrio za troškove za okupaciju i obnovu Iraka, no umjesto olakšanja, procjenjuje se da će ova dva čimbenika donijeti novi pritisak na Busha, koji će morati politički i sigurnosno stabilizirazi Irak i vratiti dio američkih momaka kući, i to prije negoli počne predizborana kampanja. Za taj posao ima manje od šest mjeseci.
Šef Pentagona Donald Rumsfeld, na pitanje hoće li rezolucija imati utjecaja na sigurnost u Iraku, odgovorio je da ne može dati pozitivan odgovor, dodavši da između rezolucije i sigurnosti na terenu, na žalost, nema nikakve veze.
Marina ŠERIĆ
