Ako Europska komisija odluči Hrvatsku kazniti zbog "lex Perkovića" blokadom pristupa novcu iz europskih fondova, postat ćemo prva nova članica koja je više uplatila europskom proračunu nego povukla iz fondova EU.
Blokada svih projekata
Računica je jednostavna – blokirat će nam se minimalno 250 do 300 milijuna eura, a ostat će nam obveza uplate oko 220 milijuna eura. Naime, u 2013. imamo iz kohezijskih fondova pravo povući 150 milijuna eura predujma, no taj ćemo novac dobiti jedino ako tijela Unije Hrvatskoj odobre dozvolu za rad, a ona je još na razmatranju.
– Načelno se može blokirati pristup fondovima, ali na određeno vrijeme. To je najefikasniji oblik pritiska i jedno od najjačih oružja, ali osobno sumnjam da će nam se to zaista i dogoditi – kazao je stručnjak za Europsku uniju dr. sc. Luka Brkić.Uz gubitak predujma, kazna može biti i zaustavljanje IPA programa, što je šteta od dodatnih 100 milijuna eura. Tim se programima financiraju jačanje institucija, prekogranična suradnja i regionalni razvoj i koriste ih općine, gradovi i država. Nećemo, naravno, dobiti ni desetke milijuna eura kompenzacija koji služe da nova članica bude neto uplatiteljica u europski proračun.
– Vlada poručuje lokalnim jedinicama da pripremaju projekte, što je skupo i zbog čega se moraju zadužiti, a nije donijela strateške dokumente kojima će se odrediti što se uopće može financirati iz fondova EU od 2014. do 2020. – upozorava Ivana Maletić, europska parlamentarka iz redova HDZ-a, koja najavljuje jesensku Interpelaciju upravo zbog tog problema. Ističe da se s donošenjem dokumenata kasni i kako nam zbog toga prijeti sporije povlačenje novca i u 2014.
Da se radi presporo, zamjera i profesor Brkić, naglašavajući da su odrednice na temelju kojih se pripremaju operativni programi i Partnerski sporazum poznati i javno dostupni.
– To je nastavak neozbiljnosti i nepripremljenosti iz vremena pretpristupnih fondova. Očito je da u radu nešto ne štima. Moraju hitno sjesti i završiti taj posao – poručuje Brkić.
Nismo spremni za 2014.
Nekoliko novijih članica EU 28, poput Letonije, već je završilo dokumente i čekaju u niskom startu 1. siječnja 2014. kako bi od prvog dana počele povlačiti novac. Iz omotnice 2014. – 2020. mogli bi se financirati pelješki most, željeznički pravci ili navodnjavanje pa Maletić ne vidi razlog za otezanje donošenja dokumenata s obzirom na to da su strateški projekti poznati. Pripremili ih ili ne, morat ćemo Uniji uplatiti oko 550 milijuna eura.
Iduće godine vjerojatno ćemo morati smanjiti deficit proračuna za 0,5 posto BDP-a zbog pravila EU, što znači da se iz 1,5 milijardi kuna manjeg proračuna moraju izvući 4 milijarde za EU. Trebat će, dakle, uštedjeti 5,5 milijardi kuna na ostalim stavkama proračuna. Bez milijardu eura neto, koliko nas čeka u fondovima EU 2014., to se čini nemogućim.
>>U 2014. na raspolaganju fond od tri milijarde eura
