Nekoliko inicijatora i potpisnika predstavilo je u Sarajevu Deklaraciju o zajedničkom jeziku, koja je i prije ove službene prezentacije izazvala mnogo prijepora i reakcija jezikoslovaca, ali i šire javnosti.
U deklaraciji, koja je dostupna na internetu, ističe se da je jezik koji se koristi u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori zajednički standardni jezik policentričnog tipa, ali je na predstavljanju u Sarajevu više puta ponovljeno da ovdje nije riječ o stvaranju jugoslavenskog ili balkanskog jezika. U dokumentu koji potpisuje veći broj intelektualaca iz spomenutih država navodi se i da inzistiranje na jezičnim razlikama i “nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante” dovodi do niza negativnih društvenih pojava. Sarajevski profesor Enver Kazaz to posebno važnim smatra za BiH navodeći da je ambicija ovu inicijativu pretvoriti u model stvaranja interkulturalnih škola u kojima se nastava ne bi odvijala po pojedinim nacionalnim programima.
Identifikacija nacije i jezika
U Sarajevu se prilično blagonaklono gleda na ovakav pristup “našem jeziku” pa je i prezentacija deklaracije protekla “miroljubivo” i uz velik interes medija. Predstavljači, a osim Kazaza to su bili Vladimir Arsenijević, Borka Pavićević, Ivana Bodrožić i Balša Brković, većinu vremena iskoristili su odgovarajući na kritike iz Hrvatske i Srbije, a Bodrožić se na početku obraćanja našalila da nema prevoditelja. Ustvrdila je da mediji mnogo toga pogrešno interpretiraju, a odbacila je i tvrdnje da je ova deklaracija napad na Deklaraciju o hrvatskom jeziku iz 1967. godine.
– Postoje četiri standardne varijante koje se u svakoj državi mogu imenovati onako kako to te države žele. Ako se u 75 posto slučajeva međusobno razumijemo, znači da je riječ o jednoj lingvističkoj osnovici koja je spomenuta u deklaraciji donesenoj prije pedeset godina – ustvrdila je Bodrožić.
Cilj ove deklaracije, kaže, nije kršenje Ustava ni stvaranje jezične anarhije. Postoje jezični standardi i neka tako ostane, poručila je hrvatska književnica.
Direktorica Centra za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda Borka Pavićević kaže da je greška što se poistovjećuju država i jezik pa čak i religija. Smatra da je identifikacija nacije i jezika proizvela nacionalistički kič.
– Rad na prisvajanju tog identitetskog proizveo je blamažu tih inzistiranja na različitosti tog jezika, a istodobno smo izgubili moć svog jezika. Počeli smo govoriti međunarodnim jezikom, svuda je international, trgovina, biznis. Svuda su nazivi od granice do granice, imate neki postkolonijalni jezik koji je po defaultu – kazala je Pavićević.
Više od 500 potpisnika
Pisac i novinar Balša Brković pozvao je sve da prvo pročitaju tekst deklaracije koja već ima više od 500 potpisnika.
– Čitav spektar reakcija pokazuje da su nacionalisti svih boja znatno iritirani, što je sjajno – rekao je Brković.
Tekst deklaracije objavljen je na internetskoj stranici www.jezicinacionalizmi.com
>> Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca
>> Ministrica Obuljen Koržinek: Deklaracija o zajedničkom jeziku politička je inicijativa
Ma želite vi to ... naime stvaranje jednog zajedničkog jezika , to je pra-davni motiv svih jugoslavena zato ste se rado ulovili na prvotnu soft ideju velikosrpskih mislilaca!