Dr. Krešimir Luetić uvjerljivom većinom glasova od 55 posto izabran je za predsjednika Hrvatske liječničke komore. Zamjenica mu je obiteljska liječnica dr. Vikica Krolo.
Izbori su obilježeni nizom optužbi za neregularnost, a Ministarstvo zdravstva usred izbora pokrenulo je izvanredni upravni nadzor nad Komorom. Što su utvrdili?
Tvrdnje koje iznose moji protukandidati, koji su izgubili, neistinite su, a tumačenja proizvoljna i bez dokaza. Većina mojih protukandidata sudjelovala je i u izradi i u donošenju Pravilnika o izboru tijela HLK, koji definira sve elemente izbornog procesa. Dakle, troje je glasalo za taj pravilnik, koji sada pokušavaju osporiti. Ministarstvo je provelo upravni nadzor u HLK nad obavljanjem njegove javne ovlasti – vođenjem javnih knjiga. Izvješće o nadzoru nismo još zaprimili, no ministar Kujundžić upravo je u vašim novinama izjavio da taj nadzor nije utvrdio nikakve znatne nepravilnosti.
Od 19.200 liječnika na izbore je izašlo pet tisuća, oko četvrtine.
Da, ali ovo je druga najviša izlaznost. Prije četiri godine bila je 40%, a prije osam godina 12%, ranije ispod deset posto. Dio birača zbog agresivne i negativne kampanje protukandidata maknuo se od svega. Uostalom, izlaznost je usporediva s izlaznošću na europarlamentarnim izborima.
Navodno je politika pokušala umiješati prste pa su HDZ-ovi ravnatelji jako lobirali.
Rezultati ovih izbora jasan su pokazatelj što članstvo želi: neovisnu i samostalnu Komoru, temeljenu na zajedništvu liječnika, bez politike i fokusiranu na zastupanje interesa i prava liječnika. Izbori su iza nas. Pred nama je fokus na ključne probleme hrvatskog liječništva, primarno na Zakon o plaćama liječnika, zatim na vremensko-kadrovske normative koji su preduvjet za visoko kvalitetnu medicinu po pravilima struke. Od ključne je važnosti za budućnost hrvatskog zdravstva cjelovita reforma specijalističkog usavršavanja o kojoj ćemo ponovno raspravu aktualizirati najesen.
Doktori su uvelike prisutni u politici, koliko pridonose poboljšanju sustava zdravstva?
Saborski zastupnici većinom su vođeni stranačkom stegom i, nažalost, osim rijetkih iznimaka, ne koriste glasanje prema savjesti kad glasaju o strukovnim i cehovskim temama. Još aktivnije sukreirat ćemo zdravstvene politike, poglavito u temama prava i položaja liječnika.
Kako ocjenjujete tempo rada Ministarstva zdravstva?
Bez namjere bavljenja politikom, moram istaknuti da smo više očekivali od aktualne zdravstvene administracije. Nije ključno pitanje tko je ministar zdravstva, nego gdje je zdravstvo na listi prioriteta Vlade. Zdravstvo je u financijskoj, kadrovskoj, ali i organizacijskoj krizi. Stoga je nužno što prije donijeti vremensko-kadrovske normative, na čemu ćemo inzistirati. Primjerice, zbog nedovoljno informatiziranog sustava imamo dupliranje pretraga i ne možemo kvalitetno upravljati listama čekanja.
Od reforme zdravstva ništa, masterplan je u ladici...
Dok god se ne postigne nadstranački politički konsenzus o tome kakav zdravstveni sustav Hrvatska treba i dok god se zdravstvene teme koriste u dnevnopolitičke ili lokalno političke svrhe, neće biti pomaka nabolje. Nama se funkcionalna integracija bolnica na terenu ne događa planski u skladu sa strategijom, masterplanom i provedbenim dokumentima, nego stihijski zbog odlaska i manjka liječnika u pojedinima sredinama. Već se danas događa da u bolnicama ostaje po jedan specijalist npr. u Virovitici, Bjelovaru, a evo i iz Koprivnice ovih dana odlazi zadnji urolog.
Kako urediti priziv savjesti?
Priziv treba zadržati kao institut, s tim da istodobno treba omogućiti dostupnost zdravstvenih usluga svim zainteresiranima. Te dvije stvari ne bi trebale isključivati jedna drugu. •
