Ministar financija Boris Lalovac jučer je bio poprilično zakopčan kad su u pitanju nužne nove radikalne mjere za predstojeći rebalans proračuna. – Neću odustati od ideje smanjivanja progresivnosti poreza na dohodak – jedino je što je poručio novi ministar uz naglasak da bi u javnom sektoru trebala rasti razina osjetljivosti i razumijevanja za velike probleme u privatnom sektoru, koji je ipak taj koji mora financirati život javnog sektora. Proračunski rashodi, uvjeren je Lalovac, morat će se prilagoditi mogućnosti gospodarstva, a jasno je da se deficit ne može smanjivati samo rezovima nego i poticanjem potrošnje. To je pak moguće tek smanjivanjem progresivnosti poreza na dohodak.
Nesklonost širim javnim komentarima ministra Lalovca ne treba čuditi jer bi se tek danas trebao održati ključni sastanak s premijerom Milanovićem na kojem će zatražiti podršku za temeljne ideje rebalansa proračuna.
Situacija za novog ministra više je nego složena. Nema ni izbliza tako snažno političko zaleđe u SDP-u kao bivši ministar. Nadalje, Lalovac tek treba objasniti kolegama ministrima da je ideja rezanja visokih plaća javnih službenika usko vezana uz temeljnu ideju smanjivanja progresivnosti poreza na dohodak koji zaista drakonski oporezuje prosječne europske radničke plaće kao bogataške. Uz smanjenje progresivnosti poreza na dohodak, većina viših plaća javnih službenika trebala bi ostati na sličnim neto razinama.
Nejasno je koliko će otpora drugi ministri pružati Lalovčevim zahtjevima za nove rezove, ali je jasno da će ih on šokirati podacima o stanju hrvatskog fiskusa.
Ključno pitanje koje muči ministra, tvrde ljudi bliski Lalovcu, moguća je reakcija SDP-ove baze. U toj stranci već desetljećima visoku progresivnost poreza na dohodak koriste kao stranačku mantru ne shvaćajući da je zapravo riječ o uništavanju srednjeg sloja. Ideologija uravnilovke još je duboko ukorijenjena u SDP-u. Najjači udar na ključnu ideju ministra Lalovca mogao bi doći od moćnih gradonačelnika. Naime, njima je porez na dohodak ključni izvor prihoda, a samo u prvoj godini mogli bi ostati bez dvije milijarde kuna. Što će reći Split, Rijeka, Osijek, Zagreb? Nije poznato hoće li ministar svoje teze pred ljutitim gradonačelnicima braniti činjenicom da postoji niz općina i gradova pa i županija koji su nepotrebni.
Bliski Lalovcu tvrde da je on ministar koji razumije da se još može nešto napraviti s onima koji sigurno svaki mjesec primaju svojih 10, 15, ili 30 tisuća javnih kuna, dok više uopće nema prostora za iscrpljivanje privatnog sektora.
>> Ministar financija Boris Lalovac: Smanjit ćemo javni dug za tri milijarde eura
Ma najbolje da odustane od ministarskog mjesta u ovoj katastrofalnoj Vladi...