S predsjednikom Hrvatskog društva radiologa prof. dr. Borisom Brkljačićem, koji je i član izvršnog odbora Europskog radiološkog društva, razgovarali smo o pismu koje je potpisalo šest uglednih radiologa iz Zagreba, Rijeke i Splita kako bi upozorili na urušavanje struke u sveučilišnim bolnicama na račun privatnoga sektora. Pismo su polovinom veljače uputili ministru zdravstva, predsjedniku saborskog Odbora za zdravstvo i predsjedniku Hrvatske liječničke komore.
Zašto ste reagirali baš sada?
– Hrvatsko društvo radiologa i Povjerenstvo za radiologiju Ministarstva zdravstva godinama upozoravaju na problem odljeva kadrova iz javnog zdravstva u privatne poliklinike. Prije tri godine, 19. ožujka 2008., ministru zdravstva poslali smo opsežne zaključke i upozorili na opasnost urušavanja akademske radiologije, struke koja je zbog napretka tehnologije postala osnova suvremene medicine. Još je tada istaknuta neobična situacija da najbolja oprema dolazi privatnicima te da je tada jedini PET/CT uređaj, vrlo važan za radiologiju, nuklearnu medicinu i onkologiju, izvan kliničkih bolnica, u privatnoj poliklinici Medikol. Dosad su instalirana još dva PET/CT-a. Upravni odbor društva smatra da je to protivno elementarnoj logici i interesu javne i akademske medicine, a i neuobičajeno je u Europi.
Ali, ministar Milinović spočitava vam da kao predsjednik Povjerenstva niste predložili da se PET/CT kupi za neku sveučilišnu bolnicu.
– Mislim da je potpuno prirodno da ti uređaji budu u sveučilišnim bolnicama, a ne u privatnoj praksi. Ni u jednoj zemlji EU ne postoji takva situacija. Nezamislivo je da bolnica AKH u Beču nema svu opremu koju imaju najbolje privatne poliklinike u Austriji. Povjerenstvo je upozorilo da je nelogično da je uređaj u privatnoj praksi, što se vidi i iz zapisnika sa spomenutog sastanka. Tada smo upozorili kako je neprihvatljivo da zdravstvena politika omogućava da privatne ustanove nabavljaju bolju opremu od akademskih i da im se omogućuje monopol iznimno skupih i profitabilnih pretraga kakav je PET/CT, a sada je u planu da se to učini i za MR-PET. To je suprotno javnom, akademskom i nacionalnom interesu.
Ograničavanje pretraga
Mislite da bi novac kojim se plaćaju privatne usluge trebalo uložiti u opremu, u više pretraga u državnim ustanovama?
– Ulaganje ograničenih sredstava iz državnog proračuna u vrijeme recesije treba biti ciljano, tako da se održi visoka razina javnog zdravstvenog sustava, a ne tako da se ostvaruje profit izvan javnog sustava. Financijski limiti nametnuti bolnicama ograničavaju broj pretraga, ali pod izgovorom dugih lista čekanja novac HZZO-a usmjerava se u privatne ustanove, a najskuplja tehnologija ekskluzivno se daje privatnoj ustanovi. To je nevjerojatno!
Zašto su za screening ranog otkrivanja raka dojke do prošle godine bile ugovorene 23 privatne poliklinike?
– Kada je program krenuo, tadašnji je ministar Ljubičić zaključio da zbog nedovoljnog broja uređaja i zemljopisnog izgleda Hrvatske te činjenice da bi mnoge žene trebale daleko putovati na snimanje u program screeninga treba uključiti i privatne ustanove i mobilnu mamografiju.
Manje rada, veće plaće
Koliko je radiologa u posljednje vrijeme otišlo iz državnoga sustava u privatni? Odlaze li radi plaća ili ima i drugih razloga?
– Iz državnog sustava u privatni otišlo je oko 25 radiologa. Sporno je da privatni megasustav, gotovo isključivo financiran sredstvima poreznih obveznika, preuzima bolničke radiologe i druge specijaliste, u koje su godinama ulagana velika sredstva za edukaciju, nudeći im manje rada i odgovornosti i bitno veće plaće.
Odražava li se to i na koji način na rad u bolnicama?
– Srećom, u velikim državnim bolnicama i dalje rade najkvalitetniji ljudi, s velikim entuzijazmom, i najveći dio i dalje ostaje u javnom sustavu. No, oni se boje za svoju budućnost, napredak struke i budućnost javnog zdravstva. Ako se nastave ovakvi nelojalni postupci državnog osiguravatelja, svi radiolozi koji će željeti raditi na vrhunskoj radiološkoj aparaturi morat će otići u privatni sustav. Javne bolnice ostat će ubožnice s lošom opremom i pitam se tko će u njima dežurati i zbrinjavati teške, akutno bolesne ljude s kompleksnom patologijom, politraumama i slično.
Jesu li pacijenti i struka u javnom sektoru već sad ugroženi?
– Ugrožen je daljnji razvoj i praćenje europske razine struke, kao i akademska medicina, pri čemu ponajprije mislim na edukaciju mladih liječnika.
