Europska je komisija jučer objavila mapu puta za izlazak Europe iz režima zatvaranja u kuće zbog globalne pandemije koronavirusa.
Povratak u škole, na ulice i na radna mjesta događat će se postupno. Barem dok se ne pronađe učinkovito cjepivo ili terapija za COVID-19. I u tom postupnom “povratku na staro” – iako nije riječ o tome jer “staro” je prošlo svršeno vrijeme, prije je riječ o povratku na novo normalno – ključnu ulogu može imati tehnologija.
Vodeći hrvatski znanstvenici predviđaju kada bi mogla završiti pandemija
Društva koja uspiju iskoristiti moderne tehnologije za precizno praćenje širenja koronavirusa, pronalaženje i izoliranje samo onih kojima je potrebna izolacija bit će automatski u višoj brzini izlaska iz koronakrize od društava koja će svoju borbu protiv koronavirusa temeljiti na metodama koje su učinkovite, ali sežu stoljećima unatrag i imaju potencijalno razarajući učinak na modernu ekonomiju i životne navike u 21. stoljeću.
Pametne aplikacije koje se već masovno razvijaju diljem Europe i svijeta temelje se na ideji da bilježe kretanje ljudi i šalju obavijesti onima za koje se utvrdi da su se našli u blizini osobe kojoj je potvrđen koronavirus. Čovjek bi, kao što smo pisali, mogao dobiti poruku da je neki od putnika s kojim se slučajno zatekao prije nekoliko dana u tramvaju testiran i pozitivan na koronavirus te da stoga i taj čovjek mora u samoizolaciju.
Ideja je takvih digitalnih alata, dakle, praćenje svakog zaraženoga i traganje za osobama koje je potencijalno zarazio kako bi se izoliralo ciljano samo te osobe umjesto cijelih gradova i država. No preduvjet za funkcioniranje takvih digitalnih alata je da im građani vjeruju. Da bi im vjerovali, razina privatnosti i zaštite podataka mora biti najviša moguća.
Prikupljeni podaci o kretanju nekog mobitela, koji se čuvaju onoliko koliko se smatra da traje inkubacija virusa, trebaju biti maksimalno anonimni do onog ključnog trenutka kad treba obavijestiti konkretnu osobu iza tog anonimnog ključa. Ni uz sve te osigurače nije sigurno da će ljudi tako brzo prihvatiti tako veliku novost u svojim životima. Ali o takvim stvarima ovisit će naši životi i naš povratak “normalnoj” svakodnevici.
Gradjani bivsih komunistickih zemalja Istocne Europe koje ne postuju ova pravila EU o privatnosti i anonimnosti podataka na mobitelima i koje ne prate ciljano samo zarazene, nego sve gradjane, mogu podnijeti tuzbu na Sudu za ljudska prava u Strasburgu