Kupuje se manje, ciljano. Puno veća potražnja je za svakodnevnim baznim proizvodima poput krumpira, mrkve, luka, a smanjila se potražnja za egzotičnim, bio i eko proizvodima. Zapravo se čak 50 posto robe kupuje na akcijama, kazala je Sanja Burić, predsjednica uprave Enna Fruita, na današnjoj konferenciji "Cijene hrane pod udarom inflacije" u sklopu koje je održana i panel rasprava "Era jeftine hrane iza nas – Kakva će nam biti kupovna moć?".
Marijana Ivanov, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kazala je kako inflacija usporava. Kako se sada čini, na globalnom tržištu cijene energenata, sirovina i hrane su dostigle svoj vrhunac (u terminima USD-a), ali zbog niza razloga na pojedinim lokalnim tržištima cijene hrane su i dalje pod rizikom rasta.
- Visoka cijena energenata i gnojiva, energetska tranzicija, klimatski rizici, geopolitički rizici, slabosti pojedinih valuta, fizička ograničenja i protekcionizam odražavaju se na cijene, prinose i slobodnu trgovinu. ECB hladi potražnju, troškovi kamata rastu – troškovi poduzeća rastu – rizici recesije se povećavaju - objasnila je Ivanov. Pozitivni efekti monetarne restriktivnosti su, tvrdi, blago prigušivanje inflatornih očekivanja i prestanak slabljenja eura – ali potrošači plaćaju cijenu svih rastućih troškova u lancu proizvodnje, prodaje i energetske tranzicije.
- Sve krize energenata na kraju su rezultirale značajnim rastom cijena hrane. Ako energetska kriza potraje, trajat će i kriza cijena hrane - istaknula je.
U prosincu 2022. cijene hrane u EU bile su za 17,82 posto veće nego u istom mjesecu prethodne godine, a rast je najizraženiji u novim članicama EU.
- U zadnjim tjednima možemo vidjeti da je dolazilo do pada cijena hrane. U prosincu smo imali rast cijena mlijeka i mliječnih proizvoda skoro 30 posto, proizvoda od žitarica iznad 26 posto... U glavnim kategorijama imali smo najveći rast. I dalje mislim da će to biti veliki problem, jer ne vidim da dolazi do pada cijena mliječnih proizvoda. Veliki rizici dolaze iz Ukrajine. Znamo da je 10 posto pšenice dolazilo upravo iz Ukrajine. Bilo koja vremenska ili druga nepogoda utjecat će na poremećaje. Ovog časa vidimo da su cijene u stagnaciji, ali rizici su veliki i neizvjesno je predviđati da će se nešto smanjiti - rekla je stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić, koju brine i nekonkurentnost hrvatske poljoprivrede, rascjepkanost gospodarstava, neudruživanje i niska produktivnost, veliki uvoz, dok su ulaganja u poljoprivredi i prehrambenoj industriji jako niska.
- Konkurentnost dosta ovisi o tome koliko ste samodostatni, jer kada ste ovisni o uvozu izloženi ste različitim rizicima - objasnila je Burić. Od 110.000 tona robe koju je Enna Fruit kao najveći otkupljivač i organizator primarne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj lani plasirala na tržište, manje je od 50 posto domaće.
- Definitivno postoje proizvodi s kojima se može produljiti sezona i dignuti domaća proizvodnja, što traži angažman i slušanje struke, ali nemamo dovoljno produktivnosti i ulaganja u znanje - tvrdi Burić.
Što se cijena tiče, ogromne troškove inputa, koje i ta tvrtka ima u proizvodnji, nije u potpunosti prenijela na krajnje potrošače. No cijena dušičnog gnojiva, uree, u jednom je trenutku koštala 1000 eura po toni, za razliku od prethodnih godina kada je iznosila oko 250 eura, plavi dizel je s 5 skočio na oko 9 kuna, a cijena rada u intenzivnim proizvodnjama porasla s prosječnih 3,5 do četiri eura na šest eura po satu, kazala je.
- U situaciji realnog pada kupovne moći, potrošnja će se okrenuti ka jeftinijim proizvodima, a to su obično robne marke trgovaca - kazao je danas izvršni direktor centralne nabave Atlantic Grupe Danijel Banek.
- Puno je varijabli koje su se mijenjale prošle godine. Kad je počela situacija u Ukrajini burze su podivljale. Indeksi su bili ogromni. U tom segmentu morate gledati sve logističke pravce jer pritisak cijena ne jenjava. Kao trgovac želite biti konkurentni. Mi kao kompanija radili smo više, a neto rezultat bit će nam lošiji nego prethodnih godina - rekao je, ističući kako nisu prema kupcima preslikali sva povećanja koja su imali. Atlantic Grupa je najveći proizvođač kave u regiji, i iako ima želju da lokalizira lanac nabave, kava u njihovom slučaju mora dolaziti iz udaljenijih krajeva, Brazila, Etiopije..., zbog čega se planirani uobičajeni rok isporuke od 30 do 40 dana koji uključuje utovar/istovar produlji i na 60 ili 90 dana.
- Kad vas onda uz to pogode suša ili mraz, dođete do toga da je Minas kava s 1700 dolara po toni poskupjela na 5000 dolara. Ako je cijena kave na policama porasla za 20 posto, onda vam je jasno koliki smo trošak preuzeli na sebe. Cijene inputa nam rastu i 700 posto. Bili smo u takvoj situaciji. Cijene koje su pale nisu se vratile na raniji nivo nego su i dalje skupe u odnosu na prije - rekao je Banek.
Predsjednik uprave Pevexa Krešimir Bubalo smatra da će cijene hrane ove godine rasti, jer inflacija u Hrvatskoj nije 13,5 posto već dvadesetak posto. Riječ je o prikrivenoj inflaciji. No, upozorava da se pri tome ne može generalno govoriti o svim cijenama, jer negdje energent više utječe na cijenu proizvoda, dok negdje više utječe transportni trošak. Smatra da bi Vlada u zaštiti standarda građana trebala imati vertikalne, a ne horizontalne mjere, jer je inflacija udarila prvenstveno na potrošače manje kupovne moći.
- Bitna je kupovna moć građana. Neoporezivi dio plaće mora rasti. Ako želimo da ljudi ostaju u Hrvatskoj mora biti veća kupovna moć - rekao je Bubalo. Prema njegovom mišljenju, trgovci će biti brana rastu cijena.
- Ljudi sve više kupuju kod nas na 36 rata bez kamata i ostalih troškova. To je nama godišnje trošak od 6 milijuna eura - zaključio je Bubalo.
Josip Zaher, predsjednik HGK Zagreb, rekao je da bi konferenciju nazvao konferencijom razotkrivanja.
- Cijeli život radio sam u trgovini i prošao sam to u životu. Danas ne pričamo o pandemiji, ali svjedoci smo početka krize zbog pokidanih trgovinskih lanaca, inflatornih pritisaka i situacije u kojoj imamo povećanje cijena u hrani veće od 20 posto. Zbog energetike, bazne proizvodnje i svega ostalog u lancu je takva situacija. Svi napadi na trgovinu pokazali su se neopravdanima - rekao je, istaknuvši kako je samo devet limitiranih cijena proizvoda od strane Vlade imalo utjecaj na maržu od 2 do 10 milijuna eura.
- Procjene su da će ono što je limitirano, a nije ugrađeno u cijenu, pojesti preko 60 posto dobiti trgovaca - ustvrdio je. Što se tiče bijele liste Ministarstva gospodarstva kojoj se priključilo tek nekoliko trgovaca, Zaher kaže kako je bitan Etički kodeks kojega je potpisalo više od 1500 trgovaca u Hrvatskoj s više od 20.000 prodajnih mjesta i tako potvrdilo da će se ponašati fer oko preračunavanja cijena iz kuna u eure.
VIDEO Kirikhan: Snimka dronom prikazuje uništen grad i spasioce koji tragaju za preživjelima
Do sada što prošao trgovina usporedbi konzum je naj skuplji