ELVIS SPREČIĆ

Budućnost uz umjetnu inteligenciju neizvjesna, hoće li prevladati distopijska ili teorija AI-optimizma

FILE PHOTO: Illustration shows words "Artificial Intelligence AI\
Foto: DADO RUVIC/REUTERS
1/3
10.04.2024.
u 18:58

Autorica je Dalia Kager, koja je četiri godine za redom bila proglašavana najboljom učiteljicom u Hrvatskoj. Ona raspravlja o budućnosti, a ne daje konačne odgovore, već čitatelje "oboružava" znanjem kako bi sami, svatko za sebe, mogli doći do zaključka

Hoće li nas umjetna inteligencija nadmašiti i učiniti suvišnima ili će postati naš vjerni partner s kojim ćemo zajedno graditi bolju budućnost? Možete pročitati na stotine knjiga i odslušati isto toliko predavanja na tu temu, ali odgovor na pitanje nećete dobiti jer to trenutačno nitko ne zna. Nitko nije apsolutno siguran hoće li AI omogućiti unapređenje naše inteligencije ili nas možda odvesti u nepoželjnom smjeru, prema propasti.

U priručniku "Umjetna inteligencija – razvoj i primjena" profesorica informatike Dalia Kager koja je četiri godine za redom bila proglašavana najboljom učiteljicom u Hrvatskoj, iako raspravlja o tim pitanjima, na njih ne daje konačan odgovor, ali zato čitatelje "oboružava" znanjem kako bi sami, svatko za sebe, mogli doći do tih odgovora, suzbiti mnogobrojne strahove i odgovorno primjenjivati osnovna znanja i vještine vezane uz to područje u svakidašnjem životu i radu.

– Priručnik je jako čitak, namijenjen učenicima, ali i odraslima koji žele dobiti nježan uvid u umjetnu inteligenciju. Inače, knjige na tu temu sadržavaju mnoštvo formula, shema, algoritama i namijenjene su stručnjacima. Umjetnost je napisati knjigu koju svi mogu razumjeti i zainteresirati se nakon čitanja za područje umjetne inteligencije – istaknula je recenzentica Ana Sović Kržić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

POVEZANI ČLANCI:

Knjiga je podijeljena na četiri poglavlja, a u prvom se kreće od osnova pa je tako objašnjen pojam umjetne inteligencije i navedene su njezine vrste. U drugom je detaljno opisano pet velikih ideja u umjetnoj inteligenciji kroz brojne praktične primjere koji prikazuju multidisciplinarnost umjetne inteligencije, a u isto vrijeme ostavljaju čitateljima dovoljno prostora za samostalno istraživanje i rad, s naglaskom na kritičko mišljenje.

U trećem poglavlju se nabrajaju negativni aspekti primjene AI-ja poput krivotvorenih sadržaja, tzv. deepfake videa i lažnih fotografija, ali i oni pozitivni kao što su pomoć osobama s invaliditetom, pomoć u obrazovanju, poljoprivredi, medicini, navigaciji, otkrivanju plagijata, razvijanju autonomnih vozila i digitalnih pomoćnika... U posljednjem poglavlju dan je kratak povijesni pregled i navedene su smjernice za budućnost umjetne inteligencije. Zanimljivo je kako su ideje o robotima imali još stari Grci, kako je Ada Lovelace još u prvoj polovici 19. stoljeća postala prva programerka u svijetu te da je stroj iz 1940. godine, nazvan The Bomb, dešifrirao poruke i odradio zadatak koji je bio neizvediv i za najbolje matematičare.

FOTO Pogledajte spektakularne prizore: Milijuni Amerikanaca dočekali potpunu pomrčinu Sunca

FILE PHOTO: Illustration shows words "Artificial Intelligence AI\
1/29

Kao što smo već spomenuli, budućnost je uz umjetnu inteligenciju neizvjesna. Ne zna se koja će od teorija, distopijska ili teorija AI-optimizma, prevladati, ali ono što nam je sada poznato jest zakonska regulativa umjetne inteligencije o čemu autorica daje brojne prijedloge. Posebno u knjizi oduševljavaju primjeri u rubrikama "Jeste li znali" jer donose brojne korisne zanimljivosti i preporuke iz područja primjene umjetne inteligencije.

Saznajemo tako da je muzej Dalí u Floridi uveo intrigantnu primjenu umjetne inteligencije koja oživljava pokojnog slikara Salvadora Dalíja koji dočekuje posjetitelje muzeja, predstavlja svoju umjetnost te se čak i fotografira s njima. Tu su i neke općenite informacije poput one da je pojam robot prvi 1920. u svojoj knjizi "R.U.R". upotrijebio češki pisac Karel Čapek, ali i ona malo manje poznate, kao što je priča o hrvatskom pioniru robotike.

POVEZANI ČLANCI:

Branimir Makanec, inženjer i student Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, konstruirao je 1961. godine prvoga hrvatskog robota po imenu TIOSS koji je bio visok oko 220 cm i težak oko 150 kg. Imao je sposobnost hodanja, autonomnu robotsku ruku, mogao je okretati glavu i treptati. Bio je senzacija kad se prvi put pojavio na Trgu bana Jelačića 1966. godine, a i danas se može vidjeti u Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu.

Važno je istaknuti i bogatu grafičku opremu knjige s brojnim funkcionalnim slikama, a ističu se i e-Sfera QR kodovi koji vode na zanimljive i kreativne primjere i zadatke povezane s pojmovljem i sadržajima o umjetnoj inteligenciji. Preporuka autorice Dalije Kager čitateljima je da prolistaju priručnik i sami donesu vlastiti sud o tome kakvu budućnost možemo očekivati s umjetnom inteligencijom.

VIDEO Preminuo slavni nobelovac koji je otkrio 'božju česticu'

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije