Nije da se već u startu nije očekivala još jedna “komplicirana” godina, ali prošla je ispala i daleko izazovnija nego što se moglo predvidjeti. A dosta se izazova prelilo i na ovu. “Tek što smo naučili živjeti i raditi s pandemijom, rat u Ukrajini dodatno je otežao složene uvjete poslovanja. Nakon snažnog rasta cijena u 2021. i zastoja u lancima opskrbe, 2022. je donijela nezapamćen rast cijena svih sirovina, ambalaže, energenata. Samo za ilustraciju – krajem 2022., a u odnosu na početak 2021., burzovna cijena prirodnog plina bila je veća za 252%, pšenice za 45%, sojinog ulja za 47%, maslaca za 57%. Tijekom godine rast je znao biti i više. Takva kretanja imala su značajan utjecaj na poslovanje”.
Takav ili sličan opis poslovnog okruženja mogao bi stajati uz izvješća većine prehrambenih kompanija za 2022. Konkretno, riječ je o isječku iz komentara kojima je poslovne rezultate Podravke popratila predsjednica Uprave Martina Dalić. U strukturi prihoda Grupe Podravka, naime, područje Prehrane nosi između 75 i 80%.
Povećanje plaća
Uz rast praktično svih ulaznih troškova – od energenata i sirovina do ambalaže i prijevoza odnosno logističkih usluga – prehrambeno-prerađivačka industrija suočila se s pritiscima na pad profitnih i EBITDA marži. Usto, poslovno okruženje već duže usporedno prati i manjak kvalificirane radne snage, pa su 2022., a slično vrijedi i za ovu, obilježila i povećanja plaća odnosno rashoda za zaposlene. Prosječne neto plaće u proizvodnji hrane i dalje su 15-ak posto ispod ukupnog prosjeka zaposlenih u pravnim osobama u RH, te oko 7% ispod prosjeka prerađivačke industrije, dok u proizvodnji pića uobičajeno premašuju te prosjeke.
12 posto
stopa je rasta aktivnosti u proizvodnji pića u 2021. i 2022. godini.
Domaći prehrambeni sektor inače je najveći bazen najvrjednijih i potrošačima najprepoznatljivijih brendova. Njegovi glavni igrači uglavnom kažu da su povećane troškove samo dijelom kompenzirali povećanjem prodajnih cijena. U uvjetima visoke inflacije i značajnog udara na životni standard potrošača znatan dio su apsorbirali kroz unutarnje optimizacije, no na kraju su usporedno s rastom prihoda mahom iskazali i pad profitabilnosti. Ona je za većinu pod pritiskom i ove godine koja je obilježena (i) daljnjim povećanjima plaća, tj. troškova osoblja.
U svakom slučaju, tržišne turbulencije i neizvjesnosti u posljednje tri godine samo su dodatno potencirale stratešku važnost domaće proizvodnje hrane i pića kao jedne od najvažnijih industrijskih grana u Hrvatskoj.
U usporedbi s drugima u prerađivačkoj industriji, proizvodnja hrane i pića i dalje ostvaruje najveći udio u hrvatskom BDP-u i ukupnoj zaposlenosti. U odnosu na ukupnu prerađivačku industriju udjel joj premašuje 20%. Pritom se na proizvodnju hrane odnosi oko 17%, a pića nešto više od tri. S približno 47 tisuća zaposlenih (41,8 tisuća u proizvodnji hrane) u ukupnoj zaposlenosti u Hrvatskoj participira 3,4%, a lani je u oba segmenta porastao broj zaposlenih.
Proizvodna aktivnost, pak, i kod hrane i pića lani je zabilježila rast. Kod prehrambene, 0,4% povećanja u odnosu na 2021. predstavlja usporavanje rasta, dok je proizvodnja pića u obje godine rasla po stopama većim od 12%. No, ona je prethodno, u prvoj godini pandemije, mnogo jače i pala (dvoznamenkasto, nasuprot 1,9% kod proizvodnje hrane), zbog veće izloženosti utjecajima ljetne potrošnje.
Od četvrtog kvartala 2022. proizvodna aktivnost prehrambene industrije usporava. Ove godine ni jedan mjesec (do kraja srpnja) nije zabilježen međugodišnji rast. Podaci o kretanju ukupne potrošnje u RH i lani i ove godine ukazuju na realni rast, ali vodeće prehrambene kompanije uočavaju utjecaj potrošačkih cijena na potražnju. Istodobno, inflacija pridonosi rastu prihoda.
Vindijinih 4200 zaposlenih
Grupa Vindija, tržišni lider u domaćem sektoru prehrane, a s više od 4200 zaposlenika i jedan od najvećih poslodavaca u toj branši, lani je ostvarila 22-postotni rast prihoda. Pritom je i lani potvrdila niže pokazatelje profitabilnosti koje otprije ima u odnosu na druge glavne igrače u sektoru. “Uzimajući u obzir inflaciju te značajan rast svih inputa, taj rezultat govori da smo osigurali stabilnost poslovanja. Pritom smo značajan dio rasta cijena preuzeli na sebe”, rekao je nedavno Nenad Klepač, predsjednik Uprave. Prosječne su prodajne cijene mliječnog i mesnog asortimana te sokova digli za 20-ak posto.
Asortiman sustava Vindije broji više od 1000 proizvoda širokog spektra, a niz brendova (‘z bregov, Cekin, Vindon itd.) u svojim su tržišnim nišama prvi izbor domaćih potrošača. Tijekom 2022. kompanija je u više navrata i podizala plaće za što je, kaže, na godišnjoj razini izdvojeno više od 75 milijuna kuna. Sustavno se širi i mreža kooperanata, čime se potiče opstanak lokalnih farmi i poljoprivrednih gospodarstava u svim krajevima Hrvatske.
Osiguravanje samodostatnosti te domaćih sirovina visoke kvalitete Klepač smatra nužnim prioritetom.
“Nelojalna konkurencija i njezin ulazak na domaće tržište, kao i proizvoda niže kvalitete, mogu rezultirati dugoročno nesagledivim negativnim posljedicama za domaću industriju”, upozorava.
Unatoč izazovnom poslovnom okruženju vodeće kompanije u sektoru ustrajavaju na realizaciji investicija i u ambijentu rasta kamata. Tvrde to i u Vindiji, gdje su u novije vrijeme pokrenuli i neke projekte vezane uz energetsku tranziciju, za što će važnu ulogu imati i bespovratna sredstva EU. Uz to, rado ističu i uvođenje “ugljično neutralne” ambalaže koja se proizvodi od materijala iz obnovljivih izvora, kao i unaprjeđenje receptura u smjeru smanjenja udjela šećera.
Kad je riječ o ulagačkim aktivnostima, Podravka je lani realizirala 52,5 milijuna eura kapitalnih investicija. Uz niz novih proizvodnih linija i početak radova na proširenju Tvornice juha i Vegete, dovršena je najveća sunčana elektrana na krovovima u Hrvatskoj (na Danici). U prvoj polovici 2023. realizirano je 29 milijuna eura.
U ožujku su Podravka i Atlantic grupa dogovorili suradnju na inozemnim tržištima (SAD-u i Austriji) s ciljem međusobne podrške izvoznom plasmanu njihovih proizvoda i podizanja prepoznatljivosti brendova. Atlantic je pak u svibnju obznanio da je predao obvezujuću ponudu za kupnju kompanije Strauss Adriatic u Srbiji, čime se nakon razdoblja dezinvestiranja nestrateških dijelova portfelja vraća akvizicijama. Preuzimanjem Straussa Atlanticovim se brendovima, regionalnim liderima Grand kafi i Barcaffeu pridružuju i Straussovi na srbijanskom tržištu – Doncafe i C kafa.
Kompanija u većinskom vlasništvu Emila Tedeschija i za 2022. i za prvo polugodište 2023. izvijestila je o rastu prodajnih prihoda u svim poslovnim i distribucijskim područjima. No, dvoznamenkast rast prihoda nije u cijelosti kompenzirao negativan utjecaj i dalje visokih cijena kod ključnih troškovnih stavki. Ipak, profitabilnost u prvoj polovici 2023. bilježi tek blagi pad na koji je utjecao i značajan porast povećanja plaća u proteklih godinu dana.
U Mesnoj industriji Braća Pivac, odnosno Grupi Pivac, ističu da se u okolnostima niza izvanrednih situacija s kojima se posljednjih godina suočilo globalno gospodarstvo ispravnom pokazala “dugogodišnja strateška opredjeljenost na ulaganja u zaposlenike, samodostatnost, kontinuirani rast i modernizaciju proizvodnje te vlastiti transportni sustav i maloprodajnu mrežu”.
Tako je i 2022., kažu, obilježio nastavak investicija u sve segmentne poslovanja, s naglaskom na djelatnike, primarnu proizvodnju, nove proizvodne pogone u Vrgorcu i Ljubuškom te jačanje transportnih i skladiših kapaciteta.
“Pažljivo upravljanje rizicima ovisnosti o vanjskim tržištima i kompleksnim globalnim nabavnim lancima otprije je naša poslovna strategija i upravo nam je taj zaokruženi ciklus – od ratarstva i uzgoja stoke do maloprodaje – osigurao potreban kontinuitet nabave sirovine, proizvodnje i opskrbe u trenucima kad su lanci opskrbe bili ugroženi”, podcrtavaju u vrgoračkoj kompaniji.
I u Belju, jednoj od kompanija iz sustava Fortenova grupe, naglašavaju atribut sljedivosti “od polja do stola” u proizvodnji hrane. Ta tradicija u njihovu je slučaju duga čak 325 godina. Sljedivost započinje na vlastitim oranicama i farmama na koje se nastavljaju dvije Tvornice stočne hrane, dvije Tvornice mliječnih proizvoda, pogon za proizvodnju trajnih kobasica i slanina te vlastito vinogradarstvo i vinarstvo. Na ukupno 70 proizvodnih lokacija u Baranji i središnjoj Hrvatskoj zaposleno je, kažu, 1600 djelatnika, što ih svrstava među značajnije kompanije za proizvodnju hrane u Adria regiji.
Ulaganja u mehanizaciju
U vezi s ključnim obilježjima poslovnog okruženja i u Belju apostrofiraju rast većine troškovnih stavki, a vezano uz neizvjesnosti oko opskrbe tržišta plinom kao još jednim izazovom koji je donijela 2022., kažu da su pokrenuli investicije za prelazak na nove energente u ključnim proizvodnjama. Naglašavaju i da su nastavili s inovacijama u vinarstvu te da posvećenost kvaliteti potvrđuju brojne nagrade i priznanja. Samo lani Vina Belje osvojila su, kažu, ukupno sto nagrada, a taj niz nastavljen je i u ovoj godini.
Izdvajaju i velika ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju. U poljoprivredi se, naime, traže i tehnološka rješenja kojima bi se kompenzirao nedostatak radne snage u sezonskim poslovima. Ulaganjima u mehanizaciju, k tome, cilja se i na postizanje veće efikasnosti. Posebnim izazovom u Belju smatraju i utjecaj klimatskih promjena na ratarsku proizvodnju i vinogradarstvo, pri čemu navode brojne štete od vremenskih nepogoda u zadnjih nekoliko mjeseci.
Rast cijena ključnih sirovina u slučaju mesne industrije PIK Vrbovec, također iz Fortenova grupe posebice vrijedi za cijene svinja i kategorija svinjetine koje su u ovoj godini dosegle povijesno najvišu razinu. Usto, cijene električne energije i prirodnog plina višestruko su veće u odnosu na prethodne godine. Posljedično su značajno porasle i cijene finalnih proizvoda. “S obzirom na porast cijena, potražnja je nešto smanjena, ali još je na zadovoljavajućoj razini”, kažu.
U pogledu nedostatka kvalificirane radne snage koji je izgledan i u doglednoj budućnosti, u PIK-u Vrbovec ističu da godinama surađuju sa Srednjom školom Vrbovec i zagrebačkim Veterinarskim fakultetom. Tako mladima omogućavaju kvalitetno školovanje i stručnu praksu, a za mnoge od njih i stalno zaposlenje.
Dodatan pritisak na poslovanje mesne industrije je i pojava afričke svinjske kuge. Najviše je pogodila farmere, ali iziskuje i prilagodbu mesnih industrija novim okolnostima.
Prateći svjetske prehrambene trendove, kompanija je plasirala nekoliko novih linija proizvoda (Planet of plants, Slow cooked selection). Usto, u 2023. završit će se i investicija u povećanje kapaciteta primarne obrade vrijedna gotovo 10 milijuna eura. To je i jedna od većih investicija na razini Fortenova grupe, a u kompaniji to vide i kao poticaj domaćoj stočarskoj proizvodnji te proizvodnji od hrvatskih sirovina.
Utjecaj inflacije na potrošnju konstatiraju i u Jamnici.
“S obzirom na visoke tržišne udjele naših brendova u Hrvatskoj, nove prilike tražimo i na izvoznim tržištima – kroz otvaranje novih, ali i daljnje širenje na tržištima poput Slovenije ili Mađarske”, ističe Siniša Mužić, predsjednik Uprave. Stalno se radi, kaže, i na razvoju novih proizvoda, a dio te priče je su i tzv. better for you proizvodi s manjim udjelom šećera. Kad je riječ o modernizaciji i ulaganju u tehnologiju, ističe ulaganje u novu aseptičku liniju u pogonu Jana, trenutačno jednu od najboljih tog tipa u Europi, vrijednu gotovo 12 milijuna eura.
“Bila je to jedna od najvećih naših investicija u zadnjih pet godina, a njome se osigurava i bolja i brža reakcija na potražnju, posebice tijekom ljetne sezone”, tvrdi Mužić. Fokus je i na odgovornosti prema okolišu i društvu, a to usmjerenje očituje se posebice u uvođenju boca od 100% recikliranog PET-a koje su i smanjene težine. No, Jamnica je jedan od rijetkih proizvođača koji je zadržao i povratnu staklenu ambalažu kao ekološki najprihvatljivije pakiranje.
U Krašu, pak, i u recentnim izazovima stalnih priagodbi rastu cijena, inzistiraju na “onome po čemu su prepoznatljivi i što je Krašev DNK”, a to je, kažu, kvaliteta proizvoda i osluškivanje tržišnih trendova i želja potrošača. “To zahtijeva stalna unaprjeđenja i investiranje – u strojeve, proizvodne linije i procese, ali još važnije u ljude koji su najveća vrijednost naše tvrtke”, naglašava vodstvo regionalnog konditorskog lidera koji to namjerava i ostati fokusiranjem na zadržavanje postojećih i privlačenja budućih generacija potrošača. Tradiciju Kraša od impresivnih 112 godina vide kao “snažan zalog za buduće uspješne planove i prilike”.
Dugovječnost i snaga brendova vrijedi i za Franck. Direktor Ivan Artuković ističe da su turističkom sezonom zadovoljni te da realizacija premašuje prošlogodišnje brojke.
“To je rezultat dobre pripreme cijelog HoReCa tima, od prodajnih predstavnika zahvaljujući kojima imamo savršeno pokriven ‘route to market’ do uhodane servisne službe, koja je posebno važna s interventnim uslugama vikendima i u sezoni povećanog prometa, što je našim partnerima presudno”, objašnjava.
U trgovini, u najvećoj kategoriji mljevene kave primjećuju se pozitivni trendovi u odnosu na 2022. Pad konzumacije usporava drugi kvartal zaredom, a najnoviji podaci upućuju na stabilizaciju potrošnje do kraja godine.
Stabilna pozicija, blagi rast
“Franckova tržišna pozicija ovdje ostaje stabilna uz blagi rast te iznosi 51% količinskog i 53% vrijednosnog udjela”, navodi Artuković pripisujući to adekvatnoj reakcije na tržišne izazove uključujući i one od strane privatnih marki i proizvoda u nižem cjenovnom rangu. Govoreći o inovacijama, navodi primjer dvoznamenkastog rasta tzv. single-serve espressa, segmenta u kojemu je ponuda kompletirana s Easy Serving Espresso sustavom koji koristi filter jastučiće sa svježe mljevenom kavom. Potrošači, kaže, prepoznaju i cijene dinamiku inovacija i u kategoriji instant cappuccina gdje se također bilježi rast.
“U prvoj polovici ove godine završen je dvogodišnji projekt cjelovite modernizacije opreme vrijedan oko milijun eura, kojom se upravlja proizvodnjom kave, od prijema zrna do završnog pakiranja. To je dio automatizacije i korištenja naprednih digitalnih tehnologija u proizvodnim procesima koji spadaju u Industriju 4.0 i poslovanje čine višestruko učinkovitijim”, naglašava direktor Francka.
U tijeku je i projekt modernizacije i povećanja kapaciteta pakiranja u pogonu čajeva, investicija vrijedna 3,3 milijuna eura, od čega je ove godine realizirano više od 1,7 milijuna.
Inače, domaća industrija hrane i pića značajno participira i u izvozu; na te sektore otpada približno svaki deveti euro lanjskog izvoza cijele prerađivačke industrije (hrana s udjelom od 9,6, a pića 1,2%). Pritom je vrijednost izvoza prehrambenih proizvoda lani porasla 23,6 posto, a pića 28,4. No, istodobno je uvoz porastao 30% (hrana), odnosno nepunih 25% (pića). U oba segmenta i inače imamo vanjskotrgovinski deficit.
Gledajući dulje razdoblje, u industriji hrane proizvodnja je u odnosu na 2011. veća za oko 19%, dok je kod pića nešto niža (-0,7%) nego prije 12 godina. U vanjskotrgovinskoj razmjeni kod prehrambenih proizvoda i izvoz i uvoz od 2010. su više nego utrostručeni (kod uvoza stopa je nešto veća), dok je kod pića vrijednost izvoza povećana 2,3 puta, a uvoza čak 3,7 puta.
