Američki predsjednik George Bush izdao je preksinoć izvršnu naredbu kojom se bivšim predsjednicima omogućuje da spriječe objavljivanje spisa iz mandata u Bijeloj kući i nakon zakonskog roka čekanja od 12 godina. Bushov ukaz vrijedi za arhive Ronalda Reagana, čijim dokumentima u siječnju istječe rok tajnosti, Georga Busha starijeg i Billa Clintona.
Ukaz se odnosi i na potpredsjednike, tako i na Reaganova zamjenika Busha. Njime su pod nadzor Bushove administracije potpali i spisi koji mogu otkriti postupke tada Reaganovih, a danas Bushovih suradnika poput predstojnika Bijele kuće Andrewa Carda ili šefa diplomacije Colina Powella. Oni bi, primjerice, trebali dosta znati o obučavanju protusovjetske gerile s Pakistancima u Afganistanu osamdesetih, iz čega su i izniknuli talibani, ali za nabrajanje predug je niz kriza posljedice kojih danas osjećamo, a u kojima nikad nije posve razjašnjena američka uloga.
Bijela kuća opravdava ukaz jačanjem zaštite državne sigurnosti, ne navodeći dokad vrijedi niti kad će spisi biti dostupni javnosti. Od Zakona o predsjedničkim spisima iz 1978., donesena nakon Nixonovih pokušaja da u aferi Watergate zataji snimke i spise, dokumenti američkih predsjednika istekom mandata postaju vlasništvo vlade koji na svjetlo dana mogu najranije za 12 godina. Sad će do predsjedničke građe zainteresirani moći tek uz "dokazanu potrebu" i nakon dopuštenja trenutačnog i bivšeg predsjednika.
Povjesničari ga nazivaju "propašću za povijest", a Clinton je preko odvjetnika prigovorio svom prethodniku da se dodatno ograničava već ograničena objava osjetljivih dokumenata. Očekuje se osporavanje ukaza sudskim putem, a sljedećeg utorka o tome će raspravljati i kongresni odbor za vladine reforme.
B. Keserović
