Rimski car Konstantin, koji je 313. godine objavio Milanski edikt, kojem je ne samo kršćanstvu nego i svim drugim religijama, zajamčena sloboda, ušao je u rimski Coloseum. Konstantin, rođen u današnjem Nišu u Srbiji, nije volio biti u Rimu, a sada je u povodu 1700. obljetnice dokumenta kojim je uvedena tolerancija prema svim vjeroispovijestima, otvorena izložba o njemu. Njegova majka Jelena, proglašena sveticom jer je, uz ostalo, u Svetoj zemlji nalazila predmete vezane za Isusa, pa čak i navodni komad križa na koji je bio razapet, utjecala je na njegovo prihvaćanje kršćanstva. U Coloseumu, gdje su žrtvovani i kršćani, sada je izloženo više od 160 izložaka pristiglih i iz ostalih dijelova Europe, kako bi se obilježila obljetnica priznanja kršćanstva.
Među izlošcima su i monete, kao i dragocijeni nakiti iz 313. godine, od kojih su neki nedavno pronađeni. Dosta prostora posvećeno je Konstantinovu slavoluku koji je podignut pokraj Colosema u slavu njegove pobjede nad Maksencijem kod mosta Milvio pred Rimom. Konstantinovi ratnici nosili su kršćansko obilježje zvano kristogram, jer je njemu navodno dan Božiji znak, pa je krenuo u bitku pod navodnom Božijom zaštitom. Taj golemi slavoluk pokraj Coloseuma označava, praktički, preokret u europskoj povijesti. Da je pokraj Milvijskog mosta pobjedio Maksoncij, vjerojatno bi se još dugo čekalo na dokument o religijskim slobodama koji je napisao Konstantin.
U Nišu se u rujnu priprema obilježavanje Milanskog edikta. Srpska pravoslavna crkva nije pozvala Benedikta XVI. na tu proslavu, ali bi mogla pozvati Franju, koji sebe naziva rimskim biskupom, a ne pontifiksom, što je važno pravoslavcima koji bi htjeli da pape budu prvi među jednakima. Izložba koja je u Coloseumu danas otvorena za publiku moći će se vidjeti do 15. rujna ove godine.
