U kojem bi se smjeru Hrvatska trebala kretati i razvijati u idućih 25 godina? Na to pitanje odgovor bi trebala dati Vizija 2030. Riječ je o osnovnom planu, smjeru razvoja zemlje prema kojemu se donose strategije i provedbeni planovi. Na donošenju Vizije 2030., dokumenta koji je uobičajen za zemlje Europske unije, Vlada je još u siječnju angažirala četrdesetak stručnjaka najrazličitijih profila.
Premijer jedini političar
Kriterij je, kako nam kažu u Uredu predsjednika Vlade Zorana Milanovića, njihova izvrsnost, odnosno da su najbolji u području kojim se bave. – Okupljeni su ljudi koji se ubrajaju u intelektualnu kremu, a koji nemaju nikakve veze s politikom. Jedini je političar premijer Milanović koji im predsjeda – kaže nam sugovornik iz Milanovićeva ureda. Ne želeći puno otkrivati o Viziji, u Vladi nam samo kažu da se sastanci održavaju dvaput mjesečno.
– Vizija nije revolucija niti se njome trebaju rješavati problemi. Nije tema pitanje deficita – to je posao ministra financija. Vizija treba odgovoriti na pitanja što su komparativne prednosti Hrvatske, što su potencijali naše zemlje, je li, primjerice, realna teška industrija – kaže naš sugovornik napominjući da Vizija 2030. treba biti smjer pri usvajanju razvojnih strategija.
U Uredu predsjednika Vlade nisu bili raspoloženi govoriti o ovoj temi jer Vizija još nije zaokružena. Kažu da su se odlučili za model njena donošenja koji je najsličniji danskom. Svojevrsni “think tank” nema rok u kojemu treba dovršiti svoj posao.
No vrijedi dogovor da neće javno iznositi ništa o svom radu dok ga ne privedu kraju. Toga se drže i u Vladi pa nismo mogli doznati čak ni zadaje li premijer teme o kojima se raspravlja na sastancima, je li na svakom sastanku nova tema te je li što već definirano.
Jedan od članova ipak je progovorio, ali pod uvjetom anonimnosti. Kaže da je osnivanje Milanovićeva vijeća mudraca, kako su ih mediji prozvali, shvatio kao tijelo osnovano uoči ulaska u Europsku uniju koje je trebalo izraditi svojevrsnu osobnu iskaznicu Hrvatske – gdje smo sada i gdje želimo biti do 2030. No četrdesetak stručnjaka raznih profila od povjesničara, marketinških magova, poduzetnika, ekonomista... nije do 1. srpnja uspjelo osmisliti viziju Hrvatske.
Ambiciozni, nadobudni...
Član Milanovićeva “think tanka” kaže da su se dosad okupili pet puta u Visokoj. Nastavlja da je na sastancima premijer znatno realniji od mnogih znanstvenika. Osnovni problem zašto probrana intelektualna elita nije uspjela do ulaska u EU osmisliti tu osobnu iskaznicu Hrvatske jest taj što nisu htjeli pasti u zamku banalnosti ili preambicioznosti.
>> Ljubo Jurčić: Ova vlada nema pojma o modernoj ekonomiji
– Bilo bi smiješno da zaključimo kako Hrvatskoj treba ekološka poljoprivreda i uspješan turizam, pa to znaju i ptice na grani. Ali ne možemo ni predviđati da će, recimo, naša sveučilišta biti među deset najboljih u svijetu – rekao je naš izvor.
S druge strane naš sugovornik taj klub intelektualaca smatra mjestom na kojem premijer može čuti ljude s kojima se inače ne susreće. Atmosferu na susretima u Visokoj opisuje dobrom i pozitivnom. Nema prijepora, ali uvijek se iznova začudi prevelikoj ambicioznosti i nadobudnosti pojedinih znanstvenika koji se redovito prvi javljaju za riječ. Rad se pojačao u zadnje vrijeme, a do proljeća bi trebali iznjedriti deset do petnaest točaka vizije razvoja Hrvatske.
