Stara krapinska belina, autohtona zagorska sorta grožđa koja je pronađena na brajdi rodne kuće vođe ilirskog pokreta Ljudevita Gaja, jedan je od roditelja najpoznatije svjetske vinske sorte chardonnay. Riječ je o sorti koja je genetski prisutna u čak 70 poznatih svjetskih vinskih sorta, a zbog svog darivanja genetskog materijala, stara krapinska belina prozvana je i zagorskim Casanovom. No, i djed i baka glasovitog chardonnaya također su Zagorci.
Otkriveno 26 sorta
Riječ je o sorti začretska belina, istaknuo je prof. dr. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, stručni voditelj projekta revitalizacije autohtonih sorta vinove loze u Zagorju.
Projekt je pokrenula Grupacija za vinarstvo i vinogradarstvo pri Županijskoj komori u Krapini u suradnji sa Zavodom za vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Međunarodnom organizacijom za vinogradarstvo te Krapinsko-zagorskom županijom.
Da bi se dokazalo da su trsovi autohtoni, oni moraju biti stariji od 150 godina, a na terenu je pronađeno čak 26 sorta za koje se vjeruje da bi mogle biti autohtone. Da bi se projekt mogao ostvariti, prije tri godine zasađen je i pokusni vinograd na parceli Josipa Grozaja u Donjoj Pačetini na kojem je zasađeno svih 28 sorta i svaka je sorta u tom vinogradu predstavljena sa 25 cjepova. Nakon ovogodišnje berbe moći će se napraviti i prva vinifikacija svake pojedine sorte za što je potrebno najmanje tridesetak litara mošta. Kada se napravi svako pojedino vino, tek za četiri, pet godina, kad završi projekt, moći će se među svim sortama za koje se dokaže da svoje korijene vuku iz Zagorja izabrati najotpornije i po svojstvima najkvalitetnije za tržište te započeti s njihovom masovnijom proizvodnjom.
Ove autohtone sorte neće ulaziti u kvote koje propisuje Europska unija, rekao nam je jedan od voditelja cijelog projekta uime grupacije zagorskih vinogradara Slavko Merkaš. Petogodišnji projekt dosad je sa 416.000 kuna u cijelosti financirala Krapinsko-zagorska županija. Zagorski vinari donijeli su odluku da se projekt nastavi.
Vino za cijeli svijet
U drugoj fazi projekta trebalo bi izdvojiti nekoliko najboljih sorta za tržište te ih zasaditi na većim parcelama od 300 do 400 trsova za svaku sortu, a izdala bi se i brošura koja bi bila zanimljiva i za turističku i za vinsku promidžbu Zagorja. Kako je istaknuto na prezentaciji u Svetom Križu Začretju, osnovni je cilj cijeloga projekta to da Zagorci dobiju prepoznatljiv vinski brend. Slika zagorskih vinograda umnogome se promijenila u zadnjih 50-ak godina. Nekadašnje zagorske kiseliše, nohe i izabele, zamijenile su europske sorte. No, vrijeme je da se vratimo svojim korijenima i Europi ponudimo svoja autohtona vina, koja bi kupovali i drugi u Hrvatskoj, ali i u cijelom svijetu, rečeno je sastanku najpoznatijih zagorskih vinara.
Ploto takve budale ne komentiram!