Građani Čilea ovaj su vikend na povijesnim izborima birali 155 članova nove ustavotvorne skupštine, 19 mjeseci nakon masovnih prosvjeda na kojima su zahtijevali ključne promjene u državi.
U Čileu je još na snazi tzv. Velika povelja iz 1980., koja je usvojena na vrhuncu vojne diktature Augusta Pinocheta. ‘Velika povelja’ nije na odgovarajući način zajamčila zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i mirovine, što je produbilo nejednakosti u zemlji.
Oštra bitka ljevice i desnice
Koliko je nejednakost prisutna u Čileu najbolje pokazuje izvješće OECD-a koje navodi da je u toj zemlji 53 posto kućanstava svrstano u ekonomski ranjivu skupinu, dok najsiromašnijih 20 posto zarađuje tek 5,1 posto prihoda, prenosi Hina.
Ovakva stopa nejednakosti bila je okidač za masovne prosvjede u zemlji prošle godine, koji su odnijeli 36 života, nakon kojih je vlada pristala na referendum o novom ustavu. Na referendumu održanom 25. listopada građani Čilea bili su jasni: više od 80 posto bilo je za to da novi ustav treba izglasati posebno tijelo sastavljeno od izabranih članova.
U Čileu, koji ima 19 milijuna stanovnika, 14 milijuna građana ima pravo glasa na ovim izborima, koji će predstavljati žestoku bitku između ljevice i desnice.
Stranke ljevice zalažu se za veću državnu kontrolu prirodnih bogatstava koja su privatizirana nakon okončanja diktature te više javnih izdataka za školstvo, mirovine i socijalne programe. S druge strane, desnica zagovara sustav slobodnog tržišta za koji napominju da je zaslužan za gospodarski rast Čilea posljednjih desetljeća.
Iako predizborne ankete nisu provedene, predviđa se da će stranke ljevice osvojiti većinu mjesta u ustavotvornoj skupštini. Osim članova skupštine, građani su birali i regionalne guvernere, gradonačelnike i lokalne vijećnike. Skupština građana koja će raditi na novom ustavu brojit će 155 članova, koji će ujedno biti i prvi ustav bilo gdje u svijetu koji će napisati jednak broj muškaraca i žena.
The Guardian piše kako su tijekom prosvjeda za promjenu postojećeg ustava upravo žene bile najgorljivije zagovornice za ustavne preinake za osiguravanje jednakih prava žena i muškaraca i veću građansku participaciju.
Iako ‘Velika povelja’ jamči jednakost i nediskriminaciju na temelju spola, ona ne osigurava ravnopravnost u braku i predviđa „zaštitu života koji će se roditi“, klauzulu koja je narušila pristup legalnom i sigurnom pobačaju u zemlji.
Prekretnica za prava žena
Aktivistice za ženska prava u Čileu tvrde da bi novi ustav mogao postaviti globalni standard za ravnopravnost spolova u politici. Novi ustav Čilea bit će ujedno i prvi izrađen nakon globalnih pokreta #MeToo i feminističkog aktivizma diljem Latinske Amerike, što je dovelo i do prosvjeda za ženska prava i u korist legalnog pobačaja u cijeloj regiji.
Feminističke ustavne kandidatkinje tvrde da rodna jednakost u ustavotvornoj skupštini ne koristi samo ženama već i ostalim manjinskim skupinama isključenima iz političkog dijaloga, poput autohtonih zajednica u Čileu, LGBT skupina i rodno neodređenih osoba.
„Riječ je o paritetu moći, a ne binarnom tumačenju muškaraca i žena“, rekla je Amaya Alvez (50), profesorica prava koja se kandidirala u Concepciónu.
VIDEO Ankica Mamić: Pobjednik izbora je promjena, to su građani jasno poručili strankama
