Dragan Čović ponovno je danas izabran za predsjednika Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH na zasjedanju u Mostaru gdje je prihvaćena deklaracija koja poziva na ustavne reforme i preustroj zemlje kako bi se ostvarila jednakopravnost bosanskohercegovačkih Hrvata i zajamčio put zemlje u članstvo Europske unije i NATO saveza. Najveće političke stranke sa sjedištem u Sarajevu snažno su pak osudile zaključke Hrvatskog narodnog sabora čiji su sudionici u Mostaru odbacili presudu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) protiv Jadranka Prlića i drugih čelnika bivše Herceg-Bosne kojom je utvrđeno postojanje udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio odcjepljenje dijelova BiH i njihovo pripajanje Hrvatskoj.
Čović, koji već osam godina obnaša dužnost predsjednika HNS-a BiH izabran je kao jedini kandidat. U obraćanju je pozvao na dogovor s bošnjačkim i srpskim narodom o reformama potrebnima da bi se ostvarila jednakopravnost sva tri naroda te osigurao put zemlje u EU i NATO.
„Za nas europski put nema alternative, jednako kao što nema alternative i ostvarenje pune jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini“, rekao je Čović.
Branko Bačić, kao izaslanik hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na zasjedanju HNS-a, izjavio da će Republika Hrvatska poduprijeti napore za izmjenom Izbornog zakona koji bi ubuduće onemogućio nametanje hrvatskih političkih predstavnika u BiH i pozvao tri najbrojnija naroda da se suglase o ključnim reformama kako bi BiH ubrzala svoje približavanje Europskoj uniji.
„Hrvatska će poduprijeti izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurala legitimna zastupljenost konstitutivnih naroda u skladu s Daytonskim sporazumom i Ustavom BiH te otklonila mogućnost izbora hrvatskih dužnosnika bez narodnog legitimiteta. Na taj se način najviše doprinosi stabilizaciji Bosne i Hercegovine“, rekao je Bačić. Pri tome je naveo da je RH svjesna uloge i važnosti HNS-a BiH koji okuplja 14 hrvatskih političkih stranaka u BiH u pravcu zaštite Hrvata.
„Posebno pozdravljamo jedinstvo hrvatskih stranaka koje u se okupile oko narodnog interesa. HNS jasno formulira modernu i demokratsku, europsku BiH. Jedino europska BiH može biti funkcionalna država“, dodao je Bačić. Pozvao je na izgradnju Bosne i Hercegovine na načelima međusobnog uvažavanja triju naroda.
„Za europsku budućnost Bosne i Hercegovine izgradnja povjerenja između Hrvata, Bošnjaka i Srba nema alternativu“, istaknuo je Bačić.
Na saborskome zasjedanju jednoglasno je prihvaćena deklaracija kojom se poziva na administrativno-teritorijalni preustroj zemlje te izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurala puna jednakopravnost sva tri naroda.
„To podrazumijeva novu i racionalniju administrativno-teritorijalnu organizaciju zemlje koja će na jednak način uvažiti sva tri konstitutivna naroda dosljednom operacionalizacijom načela iz preambule daytonskoga ustava o konstitutivnosti naroda“, navodi se u deklaraciji.
Upozorava se pritom da je upravo Belgija i Bruxelles, kao sjedište Europske unije, dobar primjer za BiH kako primijeniti 'načela federalizma i konsocijacijske demokracije kao dio europske pravne i političke stečevine' i ujediniti ih s načelima pojedinačnih prava i sloboda. Upozorava se i na dva istodobna procesa koji, po HNS-u, štete BiH i negiraju ustavna i daytonska načela kroz unitarističke i separatističke koncepcije koje promoviraju bošnjačke odnosno srpske stranke. U deklaraciji se navodi i da preglasavanje Hrvata na posljednjim izborima s nametanjem Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH od strane Bošnjaka predstavlja 'nelegitiman i nelegalan te moralno koruptivan čin'.
„On je i uvreda hrvatskom nacionalnom i političkom dostojanstvu te simbol hrvatskog obespravljivanja i dekonstituiranja”, navodi se u dokumentu.
Traži se i izmjena Izbornog zakona koja bi uvažila legitimno političko predstavljanje i jednakopravnost svih triju konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama u BiH te izbjegavanje diskriminacije prava pripadnika nacionalnih manjina i ostalih. Članstva u EU-u i NATO-u na vrhu su prioriteta, navodi se u deklaraciji HNS-a BiH.
“Strateški cilj hrvatskog naroda u BiH je što brže članstvo BiH u EU-u i NATO-u. Članstvo u EU-u i NATO-u najvažniji je vanjskopolitički cilj Bosne i Hercegovine kao države i HNS-a BiH kao krovne organizacije hrvatskog naroda u BiH”, stoji u dokumentu.
Na deklaraciju HNS-a u dijelovima u kojima se osporavaju navodi iz presude ICTY-a reagirale su Stranke demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) te Demokratske fronte. HNS svojim stajalištima samo produbljuje podjele unutar BiH i otežava proces pomirenja u zemlji, smatra SDA.
"Nikakvim i ničijim 'odbacivanjem' ne mogu se promijeniti pravomoćne presude Haaškog tribunala i povijesne činjenice, ali to šalje jasnu i nedvojbenu poruku o politici koju zastupa HNS, kako nama u BiH, tako i cjelokupnoj međunarodnoj javnosti", navodi najveća bošnjačka stranka u BiH.
HNS-ov poziv na administrativno-teritorijalno prekrajanje BiH na temelju "veličanja udruženog zločinačkog pothvata" predstavlja svjesno otežavanje dijaloga potrebnog za provedbu reforme izbornog sustava, ocjenjuje SDA. Ističe da su čelnici HNS-a i ranije pokazali kakav zapravo odnos imaju prema BiH kada su nazočili obilježavanju 9. siječnja kao neustavnog dana Republike Srpske.
SDP BiH u reakciji ističe da je nijekanje presuda ICTY-ja nastavak "retrogradne politike HDZ-a". Ocjenjuje da je najveća hrvatska stranka ta koja građane BiH drži zatočenicima svojih netočnih tumačenja ustava i izbornog zakona. Jedini način da BiH nastavi svoj put ka članstvu u EU i NATO-u jeste poraziti politiku koju zagovara HDZ BiH, stajalište je SDP BiH.
DF, stranka na čijem je čelu hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, poziva sve međunarodne predstavnike da neizostavno osude HNS-ov "anticivilizacijski čin veličanja zločina i nijekanja pravomoćno utvrđenih činjenica".
"Ovakav odnos prema zločinima i presudama međunarodnih sudova nije ništa drugo nego ohrabrivanje na činjenje novih zločina i izravno ugrožavanje mira", stoji u priopćenju DF-a.
U deklaraciji HNS-a, tijela koje koordinira djelovanje većine političkih stranaka s hrvatskim predznakom u BiH, navedeno je da odbacuju kvalifikacije ICTY-a o udruženom zločinačkom pothvatu "koje se neutemeljeno i nepravedno pripisuju Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj Republici Herceg Bosni i Hrvatskom vijeću obrane".
"Takva zlonamjerna kvalifikacija se, na žalost, koristi za pokušaj ostvarenja ratnih ciljeva jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini i eliminiranja hrvatskog naroda kao političkog subjekta u Bosni i Hercegovini. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju nije bio pozvan u predmetu 'Prlić i drugi', niti je on uopće pozvan, kako je i sam presudio 2007. godine, da odlučuje o pitanjima državne odgovornosti, jer je njegova nadležnost kaznena i proteže se samo na pojedince", stoji uz ostalo u deklaraciji.
Pogledajte video - Što se krije u torbi koju nosi Putinov tjelohranitelj:
Podjela je nažalost jedino rješenje.