Nastavno na ekonomsku krizu koja prethodnih godina pogađa Njemačku, britanski kolumnist John Kampfner je za Politico napisao kolumnu koja analizira predstojeće izbore i političku situaciju u zemlji. Prema njegovim riječima, Njemačka, poznata po svojoj stabilnosti, suočava se s izazovima koji bi mogli donijeti značajne promjene, naročito ako Friedrich Merz, lider Kršćanske demokratske unije (CDU), pobijedi na izborima u veljači 2025. godine.
Iako su izbori pod kontrolom zemlje, mnogi vanjski faktori, uključujući političke promjene u Sjedinjenim Američkim Državama, rat u Ukrajini te rastući utjecaj Rusije i Kine, mogu značajno utjecati na ishod. To, zajedno s rastućim populizmom i ekstremizmom, čini političku situaciju u Njemačkoj još napetijom.
Prevedeni tekst Politica prenosimo u cijelosti. "Njemačka je zemlja koja se osjeća puno ugodnije u stabilnosti i postupnom napretku. No, bi li ovo konačno mogla biti godina seizmatskih promjena? Gledajući prema 2025. godini, postoji jedan nadolazeći događaj koji je pod kontrolom zemlje: izbori u veljači, koji su raspisani sedam mjeseci ranije nakon što je koalicija triju stranaka pod vodstvom kancelara Olafa Scholza iznenada, ali na sreću, propala. I ako lider Kršćanske demokratske unije (CDU) Friedrich Merz pobijedi na izborima, i to uvjerljivo, osjećat će se osnaženo da provede niz dugoročnih ekonomskih reformi.
Međutim, postoje mnogi događaji na koje Njemačka nema kontrolu: povratak izabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u Bijelu kuću, posljedice rata u Ukrajini, daljnje akcije subverzije Rusije i Kine, kao i sukobi na Bliskom istoku – ukratko, sve što se događa izvan njezinih granica. A njihov utjecaj na izbore ne može se zanemariti. Možda je s dobrim razlogom da su Nijemci danas nervozniji zbog svog mjesta u svijetu nego ikada prije u svojoj povijesti nakon rata.
Trenutni paradoks Njemačke je da dok gotovo svi drugi kritiziraju administraciju Scholza zbog neuspjeha u provedbi agende ekonomske modernizacije, mnogi domaći smatraju da je to za njih prijetnja. Njemačka je paralizirana zastarjelim praksama – od javnih službi koje su zaboravile na digitalni svijet do mrtvih industrija koje smatraju da imaju pravo na državnu pomoć. Ipak, mnogi od onih koje najviše pogađa ovo stanje upravo su oni koji se protive oštrim mjerama potrebnim za pokretanje gospodarstva.
To je izazov s kojim se Merz suočava. Politički veteran koji je veći dio svoje karijere proveo boreći se s vlastitom strankom – osobito s bivšom liderkom Angelom Merkel – 69-godišnjak zna da mu vrijeme nije na strani. No, on je oštar; uživat će u borbi. I, za razliku od Scholza, možda upravo ima osobnost koja je potrebna za obnašanje ovog posla.
Prvo, međutim, Merz mora osigurati pobjedu – i dok CDU počinje iz jakog položaja, izbori u Njemačkoj često donose iznenađenja. Posljednji put, primjerice, Scholz je jedva pobijedio u kampanji u kojoj nije rekao ni učinio ništa značajno – sve što je morao bilo je promatrati tadašnjeg kandidata CDU-a Armina Lascheta kako se smije na snimci iza pozornice tijekom predsjedničke manifestacije posvećene žrtvama poplava i gledati Annalenu Baerbock iz Zelenih kako se hvali lažiranim životopisom.
I, bez sumnje, sada se nada da će se povijest ponoviti. Stoga Merz pokušava obuzdati svoje instinkte i ne odgovarati na kritike, ne izgovarati nenačete izjave. Ali rizik da će upasti u probleme dok se susreće s biračima nije zanemariv. To je ključno jer, iako Merz sanja o apsolutnoj većini, izborni sustav vjerojatno mu to neće omogućiti – morat će surađivati sa Socijaldemokratama (SPD) ili Zelenima. Matematika je komplicirana, ali ako Liberalni slobodni demokrati padnu ispod 5-postotnog parlamentarnog praga – što se čini vjerojatnim – bit će više mjesta za raspodjelu među većim strankama.
Naravno, najveća briga odnosi se na nastup dviju ekstremističkih populističkih stranaka u zemlji: krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) trenutno je i dalje na drugom mjestu, iskorištavajući javne strahove zbog gospodarstva, Ukrajine i osobito imigracije – nedavni teroristički napad na božićnom sajmu u Magdeburgu išao je u ruke ovoj stranci. U međuvremenu, savez Sahre Wagenknecht, kombinacija krajnje lijeve i krajnje desne struje, također će vjerojatno ući u Bundestag. I iako su glavne stranke obećale da neće surađivati s njima na saveznom nivou, obje će i dalje imati značajnu ulogu u sljedećem parlamentu.
Budući da lider bavarskih partnera CDU-a odbija pridružiti se vladi koja uključuje Zelene, Merz će vjerojatno razmotriti opciju tzv. 'Velike koalicije' sa SPD-om. Međutim, takva vlada mogla bi brzo skliznuti u iste nesuglasice kao i prethodna, gdje bi donošenje odluka bilo smanjeno na sitne prepirke, samo kako bi se izbjegao njen slom. Takav razvoj događaja bio bi katastrofalan za bilo kakve nade u reforme.
Ako, međutim, margina pobjede bude iznenađujuće visoka, Merz bi mogao čvršće nametnuti svoje uvjete. Ti uvjeti vjerojatno će uključivati promjenu izuzetno restriktivnih pravila o zaduživanju, poznatih kao 'crna nula' – ustavne norme koja ograničava godišnji strukturni proračunski deficit savezne vlade na 0,35 posto BDP-a. Ova 'kočnica duga' već više od desetljeća sprječava ulaganja u javne usluge, ostavljajući infrastrukturu – uključujući željezničku mrežu Deutsche Bahna – da stagnira. S obzirom na to da i Bundesbank, koja je poznata po fiskalnoj konzervativnosti, poziva na ublažavanje tih pravila, promjene bi mogle uslijediti relativno brzo.
Na primjer, podupiratelji slobodnog tržišta smatraju da minimalna garantirana zarada – 'korisnički novac' (Bürgergeld) – obeshrabruje ljude da rade. Nasuprot tome, SPD i Zeleni to vide kao jedno od najvećih postignuća odlazeće vlade. Pitanje je hoće li Merz biti dovoljno hrabar da smanji ovu naknadu? U isto vrijeme, s obzirom na sve veće ekonomske teškoće u zemlji, moćni sindikati postaju sve nemirniji. S prijetnjom desetaka tisuća otkaza zbog velikih rezova, situacija u Volkswagenu savršeno odražava ove zabrinutosti.
I konačno, tu je i vanjska politika koju treba uzeti u obzir, što će, neuobičajeno za njemačke izbore, vjerojatno biti ključni odlučujući faktor, jer su ulozi visoki. Dok Merz vjeruje da njegov borbeni stil poboljšava njegove šanse za izgradnju odnosa s Trumpom, neki ekonomski analitičari upozoravaju da bi, ako Berlin bude na udaru Trumpovih mjera, carine mogle smanjiti njemački BDP za cijeli postotni bod. S druge strane, Scholz očito uživa u početnim okršajima kampanje. Njegova strategija je jednostavna: suprostavlja svoj pristup sigurnosti 'riziku' koji predstavlja Merz. Njemačka sada gleda u godinu koja će zahtijevati hrabrost od svojih političara. Bit će potrebno donijeti velike odluke i povesti javnost sa sobom. Ako to uspiju, zemlja će brzo početi oporavljati, i ekonomski i na svjetskoj pozornici. No, ako podlegnu tjeskobi i stagnaciji, čini se da će 2025. godina biti prožeta još većim pesimizmom."
FOTO Ovaj potez stranca na glavnom zagrebačkom trgu oduševio je jednu gospođu
Mediji drukaju zadržati Njemačku na ratnoj stazi. Za rat i protiv rata, danas je osnovna politička podjela u Europi. Teško da će ratna opcija izvući Njemačku iz krize. Rat generalno, na sto načina iscrpljuje gospodarstvo. Tek ubjedljiva pobjeda u tom ratu može otvoriti nove perspektive. Međutim, koliko je daleko ta pobjeda i da li se na nju uopće može računati? Što kada se tome priključe USA i Kina. Prvo će Europu potaracati. Zar je to put kojim treba ići ?