Gledamo li kroz prizmu postojećeg tehnološkog i medicinskog napretka, mogli bismo osjećati optimizam u pogledu prosperiteta čovječanstva u budućnosti, no zagrebemo li nešto dublje, vrlo brzo postaje nam jasno da uspjeh i opstanak ljudi kao vrste na ovome planetu ni na koji način nije zajamčen. Novo istraživanje koje su proveli znanstvenici sa švedskog Sveučilišta u Stockholmu iznjedrilo je 14 različitih "evolucijskih zamki" u koje bi svjetska populacija potencijalno mogla upasti, što bi u konačnici rezultiralo propašću naše vrste.
Prema timu koji stoji iza studije, dio problema je u tomu što smo za sebe same priskrbili sve što smo mogli, a upravo to što smo postigli - uspjeh i maksimalna dominacija mogli bi rezultirati opasnim posljedicama. Sada prolazimo kroz polikrizu, čvor različitih, no uistinu duboko povezanih kriza, u sklopu kojih višestruke prijetnje - od klimatskih promjena do pandemija prijete privođenjem antropocena kraju.
- Ljudi su nevjerojatno kreativni kao vrsta - kaže antropolog Peter Søgaard Jørgensen sa Sveučilišta u Stockholmu. - Sposobni smo za inovacije i prilagodbu brojnim okolnostima, a u stanju smo i surađivati u iznenađujuće velikim razmjerima. No pokazalo se da te sposobnosti imaju i nenamjerne posljedice - govori on.
Od 14 potencijalnih evolucijskih slijepih ulica koje prijete čovječanstvu pet ih stručnjaci nazivaju globalnima. To su simplifikacija, s obzirom na to da sustavi postaju previše specijalizirani za prilagodbu, poput monokulturnog uzgoja, potom rast radi rasta, a to znači neprekidnu potragu za akvizicijom ili pokretanjem nove linije koja dramatično povećava prihode i recept je za potencijalnu katastrofu, zatim prekoračenje, koje se događa kada ljudsko iskorištavanje prirodnih resursa premašuje biokapacitet Zemlje (više nego što Zemlja može pružiti), podjele (međunarodni sukob) i zaraze (razne zarazne bolesti).
VEZANI ČLANCI:
Drugih pet znanstvenici su etiketirali kao tehnološke zamke. To su vezanost za infrastrukturu (kao kod fosilnih goriva), kemijsko onečišćenje, egzistencijalna tehnologija (poput nuklearnog oružja), tehnološka autonomija (uključujući umjetnu inteligenciju) i dezinformacije ili lažne informacije. Preostale četiri istraživači su nazvali strukturnim zamkama. To su kratkoročnost, prekomjerna potrošnja, nepovezanost biosfere i gubitak lokalnog društvenog kapitala u društvu u kojemu svijet koji postaje sve digitaliziraniji ometa i prekida društvenu interakciju i potencijalno pridonosi daljnjim podjelama.
Istraživači smatraju da je 12 od 14 navedenih prijetnja za čovječanstvo već u prilično poodmakloj fazi. Samo se tehnološka autonomija i gubitak lokalnog društvenog kapitala tek trebaju razviti u zabrinjavajuće probleme. Ističu kako je još alarmantnija činjenica da se navedene bezizlazne situacije međusobno isprepleću i pojačavaju, čineći čvor duboko povezanih kriza, što znači da bismo mogli upasti u zamku više od jedne od njih.
- Evolucijske zamke dobro su poznat koncept u životinjskom svijetu - kaže Søgaard Jørgensen. - Baš kao što mnoge kukce privlači svjetlost, a taj njihov evolucijski refleks u modernom ih svijetu može ubiti, čovječanstvo je u opasnosti da na nove pojavnosti reagira na loš i neprikladan način koji će mu štetiti - dodao je.
Premda se sve čini prilično sumorno, istraživači ne odustaju i smatraju da je sada potrebno prionuti aktivnoj transformaciji, ne samo prihvatiti da se moramo prilagoditi protoku vremena i događaja već i uložiti napore da bismo stvari skrenuli u drugome smjeru. Kao vrsta smo možda i kratkovidni i destruktivni, no istodobno smo kreativni, inovativni i spremni na suradnju, ističu švedski znanstvenici. To po njihovu mišljenju znači da postoji nada da naša sudbina još nije ispisana. - Svatko od nas može napraviti vrlo jednostavnu stvar - više se angažirati na zaštiti prirode i društva dok istodobno sagledavamo pozitivne i negativne globalne posljedice vlastitih lokalnih akcija - kaže Jørgensen.
VEZANI ČLANCI:
Rezultati istraživanja objavljeni su u Philosophical Transactions, zborniku radova Kraljevskoga londonskog društva, u seriji Bioloških znanosti.
Meni će jednog dana biti svejedno.