Ne pojavljuje se često u medijima, no njezino je ime u poduzetničkim krugovima itekako poznato. Dajana Mrčela predsjednica je uprave Saponije i članica uprave Kandita. U Saponiju je stigla ravno s fakulteta, a u ovim industrijskim divovima, koji zajedno zapošljavaju više od 1000 radnika, provela je cijelu karijeru. Završila je Ekonomski fakultet u Osijeku, potom i magistrirala, i na koncu i doktorirala iz menadžmenta, na ekološkim proizvodima. Danas joj je 49 godina.
Saponia je, pak, prije rata zapošljavala više od dvije tisuće radnika, imala je vlastitu teretanu, frizera, liječnika opće prakse i ginekologa. Ta je tvrtka jedna od rijetkih iz slavnih osječkih industrijskih dana koja je opstala, prilagodila se i zadržala svoju dominaciju na tržištu.
Saponia je u prvoj godini pandemije ostvarila gotovo četiri puta veću dobit nego godinu prije, iznosila je približno 67 milijuna kuna. Je li to jedna od najuspješnijih godina u povijesti Saponije?
Saponia je tvrtka koja ima izuzetno dugu povijest i u proteklih 127 godina imali smo i uspjeha i padova, što često nije ovisilo o politici poslovanja, već o vanjskim utjecajima. Od 1998.godine, kad je privatizirana, Saponia je ušla u jedno novo razdoblje rasta i razvoja i od te godine gledamo je pod drukčijom prizmom. Bilo je niz uspješnih godina, ali 2020. specifična je po mnogo čemu. Imperativ je bio osigurati ciljanu razinu prihoda koji pokrivaju fiksne troškove te što veća disperzija prihoda i snažan fokus na profitabilne prodajne procese. Saponia je za 2020. godinu ostvarila 543,8 milijuna kuna ukupnih prihoda, 536,7 milijuna kuna poslovnih prihoda i 523,6 milijuna kuna prihoda od prodaje, što je 7 posto više u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, ostvaren je pad poslovnih rashoda od 7 posto u usporedbi s 2019. Poslovni rashodi su u financijskom izvještaju kvantificirani u iznosu od 454,5 milijuna kuna. Operativna dobit Saponije iznosi 82,3 milijuna kuna, dok je neto dobit ostvarena u iznosu od 66,9 milijuna kuna. Lani su proizvedene 71.363 tone proizvoda. Minimiziranjem učinaka koje ne nose vrijednost na razinu “hladnog pogona” te optimiziranjem ljudskih resursa, uslijedio je ekonomski efikasan ishod. Osobit fokus prodajne strategije za razdoblje turističke sezone donio je odlične rezultate u svim kanalima prodaje, unatoč negativnim turističkim trendovima i padu prometa u maloprodaji. Unatoč tom globalnom problemu, vjerovali smo da će se situacija normalizirati te smo s jednakim intenzitetom radili i na našem redovnom programu jer su naši brendovi naša snaga i oni trebaju doprinositi budućnosti Saponije. To je također u znatnoj mjeri utjecalo na ostvareni financijski rezultat u prošloj godini. Usmjerenost prema izvoznim tržištima i dalje je jedna od osnovnih odrednica osiguranja povećanja prihoda Saponije. Gotovo 45 posto prihoda ostvareno je na izvoznim tržištima.
Kako ste se posložili i prilagodili novim poslovnim prilikama, koliko brzo?
Saponia je u regionalnim okvirima velika kompanija i planove poslovanja za 2020. donijeli smo dok još nitko nije pomišljao da će nam se život u potpunosti promijeniti. Međutim, razvoj situacije nagnao nas je na brzo mijenjanje poslovnih planova. Manje je poznato da Saponia već 50 godina proizvodi dezinfekcijska sredstva, ponajprije za velike korisnike kao što su bolnice, domovi za starije, industrija, hoteli i druge javne ustanove. Relativno brzo smo stoga usmjerili slobodne kapacitete u proizvodnju sredstava za dezinfekciju površina i ruku za domaćinstva te sve ustanove čije je djelovanje u tom razdoblju ovisilo o dezinficijensima. Ti prvi mjeseci, od ožujka do svibnja, bili su izazovni i moram istaknuti da su svi djelatnici Saponije bili svjesni naše uloge i dali su sve od sebe od nabave sirovina do proizvodnje gotovog proizvoda.
Primjerice, nismo imali ambalaže za dezinficijense, ali jesmo bočica od Likvija pa smo u njih pakirali, samo da ih možemo isporučiti u bolnice i ljekarne. Kad se sjetimo ožujka prošle godine, naježim se. To je bilo kao ratno stanje, ne znaš kako reagirati, ali mislim da smo se dobro snašli.
Je li bilo otpuštanja ili ste morali zapošljavati?
Broj zaposlenih u Saponiji i Kanditu nije se znatnije mijenjao bez obzira na situaciju na tržištu. U Kanditu smo opreznije planirali proizvodnju, posebno za kraj godine, kad konditorska industrija bilježi najveći promet, jer nismo znali kakva će biti epidemiološka situacija, ali to se nije odrazilo na broj naših stalnih radnika. I u Saponiji je situacija bila slična, s tim da smo u prvim mjesecima epidemije radili u tri smjene na proizvodnji sapuna, sredstava za čišćenje i dezinfekciju. Saponia i Kandit su tvrtke koje ukupno zapošljavaju više od 1000 radnika i jedni smo od najvećih poslodavaca u Osječko-baranjskoj županiji. U proteklih godinu dana prioritet nam je zaštita zdravlja svih zaposlenih te smo uz primjenu svih epidemioloških mjera uspjeli osigurati kontinuitet u proizvodnji te zaista mali broj zaraženih.
A jesu li se čokolade jele više nego inače?
Prvi val korone došao je u trenutku kad je u tijeku bila proizvodnja uskrsnog programa u Kanditu. Proizvodi posebno kreirani i dizajnirani za taj blagdan već su bili spremni za kupce, ali je lockdown djelomično utjecao na ukupnu prodaju prigodnih proizvoda. S druge strane, boravak u kući mnoge je pretvorio u slastičare te nam je volumen prodaje čokolada za kuhanje Kandit dessert chef na tržištu Hrvatske u ožujku prošle godine bio 50 posto veći u odnosu na godinu prije. Strukturu prodaje određivao je način kupovine te se osjetilo smanjenje impulzivne kupnje. Međutim, upravo su prodajne aktivnosti utjecale da se ukupna potrošnja na godišnjoj razini nije smanjila. Ukupni vrijednosni volumen prodaje čokolada ostao je na nivou 2019., dok je prodaja čokolada za kuhanje rasla 14 posto.
Koliko dugo ostajete na poslu, imate li slobodnog vremena?
U današnje vrijeme, “fizički” biti na poslu nema isto značenje kao prije jer ste praktično dostupni 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Tako i doživljavam svoj posao i mnogo toga rješavam izvan tzv. radnog vremena. Ipak, ostaje mi dovoljno slobodnog vremena za privatni život.
U Saponiju ste stigli praktički odmah nakon završetak Ekonomskog fakulteta u Osijeku, a brzo ste napredovali na hijerarhijskoj ljestvici. Kad se osvrnete iza sebe, što vam je bilo najteže, koje razdoblje?
Početak mi je bio najteži, neko odrastanje, a poslije ne mogu izdvojiti zaista nijedan period a da mi je bio težak. Baš volim svoj posao i Saponiju, tu sam se pronašla, bila mi je prva ljubav. Sve sam stepenice prošla, od pripravnice do predsjednice Uprave, od marketinga, preko prodaje, izvoza, nabave, razvoja… Poznajem svaki kutak Saponije.
Kandit je tvrtka sa 100 godina dugom povijesti, a Saponiji korijeni sežu još u 1894. Mnogi njihovi suvremenici iz prijeratnog “zlatnog doba” osječke industrije su propali, ove dvije tvrtke su jedine ostale kao divovi u svojoj branši. Koja je tajna?
Saponia je od 1998., a Kandit od 2011. u većinskom vlasništvu Mirka Grbešića koji je u te kompanije od početka ulagao znatna sredstva. Kandit je prva poslijeratna “green field” investicija u Osijeku u koju je do danas uloženo gotovo 240 milijuna kuna, dok se Saponia kontinuirano razvijala u tehnološkom smislu. Od privatizacije 1998. do danas, u Saponiju je investirano više od 432 milijuna kuna. Kao i u svim kategorijama robe široke potrošnje, i kemijska industrija pod snažnim je pritiskom multinacionalnih kompanija čiji globalni brendovi imaju snažnu percepciju kod potrošača. Saponia trenutačno ima više od 1000 različitih proizvoda (varijanti, pakiranja) koje prodaje na 17 tržišta diljem svijeta. To je jedna od rijetkih hrvatskih kompanija čiji brendovi imaju liderske pozicije na tržištu. Omekšivač rublja Ornel već jer niz godina najprodavaniji brend u toj kategoriji u Hrvatskoj, dok je na tržištima Adria regije u samom vrhu po rezultatima prodaje. I u drugim deterdžentskim kategorijama Saponia ima izuzetno važnu ulogu na tržištu, posebno s proizvodima kao što su Faks helizim, Arf, Likvi i mnogi drugi Saponijini brendovi. Proizvodni program prilagođavamo trendovima i zahtjevima tržišta, nastojimo biti proaktivni u svim segmentima poslovanja, a najvažnije je da mi vjerujemo u kvalitetu naših proizvoda i ulažemo u njihov razvoj. Sve to bilo bi teško ostvarivo bez kvalitetnog kadra i sinergije svih službi te povjerenja vlasnika u menadžment tvrtke. Osijek je uvijek bio industrijski grad sa snažnom industrijom i vjerujemo u njegovu budućnost jer ima sve preduvjete za razvoj.
Koji je, po vama, najbolji proizvod koji je Saponia ikad lansirala na tržište?
Teško je izdvojiti samo jedan proizvod, ali Faks helizim sigurno je proizvod koji je obilježio cijelo jedno razdoblje jer je bio jedan od prvih deterdženata za strojno pranje rublja koji je sadržavao enzime. Domaćice su s Dr.Faksom, tako se zvala maskota deterdženta, već davne 1968. učile kako jednostavnije i kvalitetnije oprati rublje . Kroz godine Faks se stalno inovirao u skladu s promjenama životnog stila, tako da je i danas jedan od vodećih deterdženata u Hrvatskoj, ali i u regiji. Kako su se mijenjale navike i struktura rublja, ali i zbog sve veće brige za okoliš, i Faks helizim se razvijao. Moramo istaknuti i druge proizvode Saponije – Ornel, Arf, Kalodont, Lahor i drugi, koji su zaslužni za današnju ulogu Saponije u našem svakodnevnom životu.
Kalodont se u govoru ustalio kao naziv za pastu za zube općenito…
Kalodont je zaista sinonim za pastu za zube. Saponia ga proizvodi od 1929. i osim jednog kraćeg razdoblja kad je bio ugašen, na tržištu je do danas. Zanimljivo je gledati prve reklame, zapravo filmove za Kalodont iz tog razdoblja, koji su danas u povijesnom arhivu Saponije. I tada se potrošačima govorilo o važnosti zubne higijene na jedan simpatičan način. Danas je ponuda pasta za zube zaista široka, ali Kalodont je i dalje u svijesti potrošača kao brend koji im je pojam za pastu za zube. Kalodont paste za zube imaju najnapredniju formulu za bijeljenje zuba, razvijene su u Institutu Saponije i spoj su znanja i iskustva Saponijinih stručnjaka. Specijalizirane su za sve generacije potrošača koji žele biti u trendu. U širokoj paleti pasta za zube imamo i Kalodont Active black, crnu pastu za zube s aktivnim ugljenom koja je posebno razvijena za izbjeljivanje zuba. Sve naše Whitening paste za zube su bez parabena, glutena i šećera.
A Kanditov najbolji proizvod?
U programu Kandita ima nekoliko proizvoda koji su obilježili povijest tvrtke, ali su i danas među najprodavanijima u svojim kategorijama. Rum pločice, Mentol bombon, Choco banana te Kanditova čokolada za kuhanje definitivno ulaze u tu kategoriju. Zadnjih godina se Kandit profilirao i kao tvrtka koja slijedi svjetske trendove te smo među prvima u Europi imali Ruby čokoladu, četvrtu vrstu čokolada, koja se proizvodi iz posebno biranih zrna kakaovca. Nadalje, program No guilt čokolada bez dodanog šećera utjecao je na rast cijele kategorije i cijela linija odlično je prihvaćena na tržištu, posebno među osobama koje paze na prehranu te među dijabetičarima, pa je udruženje Hrvatski savez dijabetičkih udruga i preporučuje svojim članovima, a njih je u Hrvatskoj više od 400.000.
Na ljestvici od 1 do 10, koliko su vam čokolade važne u životu?
Deset! Obožavam čokoladu! Kad je vlasnik kupio Kandit, jedva smo dočekali da prvo degustiramo, pa smo onda puno onoga što se nama sviđa pokušali prenijeti, s našim razvojnim sektorom, u proizvodnju i na tržište. Mislim da se vidi veliki pomak Kandita u posljednjih šest godina, napravili smo potpuni “make-over”, dizajn svih ambalaža smo promijenili, a recepture i kvalitetu, naravno, nismo dirali. To je zakon, to je neupitno, i u Kanditu i u Saponiji. Već prve godine Kandit je bio najbrže rastući brend. Inače, svake godine obje tvrtke izbace po 30-ak novih proizvoda. Na tržište upravo izlazimo s novom linijom Hello Sunshine koja povezuje sve naše najvažnije brendove (Faks helizim praškasti i gel, Ornel, Nila, Bis osvježivač, WC gel i drops), a karakterizira je 30 posto više mirisa u odnosu na uobičajene proizvode.
Koliko hrvatski građani cijene domaće čokolade?
Godišnje se u Hrvatskoj u prosjeku proda 10.000 tona čokolade. S obzirom na udio prodaje čokolada hrvatskih proizvođača u ukupnoj prodaji, koji čini više od 40 posto, možemo reći da hrvatski građani cijene domaće čokolade, ali i sve ostale proizvode iz konditorskih kategorija. Međutim, na tržištu je prisutna izuzetno jaka konkurencija, lojalnost brendu relativno je niska i, kao i kod drugih proizvoda, cjenovne akcije igraju važnu ulogu u izboru čokolade. Najveći cjenovni pritisak radi globalno vodeći proizvođač na tržištu te tako stvara pritisak i na hrvatske proizvođače da formiraju cjenovnu politiku kako bi zadržali konkurentnost na tržištu.
Koliko Kandit izvozi i kamo? Koliko toga uopće proizvede godišnje?
Kandit godišnje proda više od 10.000 tona proizvoda, od čega gotovo 50 posto realizira na izvoznim tržištima. Najveće izvozno tržište nam je BiH, gdje ostvarujemo 35 posto prometa u izvozu. Nadalje su tu Crna Gora, Srbija, Slovenija, Makedonija i Kosovo. Uz zemlje bivše Jugoslavije, koje su tradicionalni potrošači naših proizvoda, Kandit je partner i nekoliko vodećih europskih retailera kao što su Lidl, Bila, Kaufland, za koje proizvodi trgovačke marke konzumnih čokolada, bombona, čokolada za kuhanje i prutića. Budući da posao proširujemo na sve više europskih zemalja, očito je da našu kvalitetu prihvaća sve širi krug potrošača.
Kandit je posljednjih godina lansirao na tržište brendove kao što su No Guilt i Ruby. Njihova je i cijena u trgovinama nešto veća. Kako su prihvaćeni, ima li naše tržište prostora za još takvih proizvoda?
Naša je vizija da Kandit bude proizvođač premium proizvoda. Ruby čokolada definitivno je projekt koji je obilježio 2019. godinu u Kanditu. Ruby je, kako sam navela, posebna vrsta kakaovca i posebnog je okusa. Nama je to bio veliki izazov, ali smo zainteresirali javnost, što je pozitivno utjecalo na image Kandita. Pronaći balans između uživanja i zdravlja novi je trend u svim područjima života, pogotovo u užurbanom i brzom načinu života koji je svojstven većini Za sve one koji se jednostavno ne mogu odreći slatkog, ali žele pripaziti na ono što prehranom unose u organizam, Kandit ima liniju No guilt čokolada, i s obzirom na prodajne rezultate ta kategorija stalno bilježi rast. Potrošači znaju prepoznati i cijeniti kvalitetu, a Kandit No guilt zaista je vrhunska čokolada i to je tržište prepoznalo. Stoga viši cjenovni rang nije prepreka za kupovinu.
Karijeru ste gradili u Osijeku, gdje ste se i školovali, diplomirali, magistrirali i doktorirali. Jeste li ikada razmišljali o odlasku iz grada?
Nikad! Obožavam Osijek, u Zagreb skoknem na poslovne sastanke kada treba, a iz Splita vučem korijene, tako da su to tri destinacije gdje sam često tijekom godine, ali ne bih nikad otišla iz Osijeka. Tu sam i rođena.
Pretpostavljam da ste imali prilike otići?
– Uvijek ima prilika, ali nema te ponude za koju bih mijenjala Osijek i Saponiju, oni su moj dom.
Kako gledate na trend iseljavanja iz Osijeka i Slavonije općenito?
O tome mi je baš teško pričati. Mi se trudimo zadržati što više svojih radnika i biti dom za njihove obitelji, a nadam se da će trend iseljavanja stati, da će biti što više posla, a Osijek postati centar industrije kao što je to bio uvijek. Tome trebamo svi težiti. Saponija i Kandit svijetli su primjeri osječke privrede – prva tvornica broji 780, a druga 350 radnika.
Kako gledate Slavoniju općenito? Uvriježeno je mišljenje da je ona “slijepo crijevo”, siromašna, devastirana…
Za mene je Slavonija blago i bogatstvo, nema ljepšeg dijela Hrvatske i uvijek pozivamo sve naše dobavljače i kupce da nam dođu. Ali što reći, moramo raditi na tome da to zaista i postane tako.
Zanima li vas politika?
Jako volim pratiti politiku, pratim sve događaje, izbore gledam od prve sekunde izvještaja do posljednje, i još vijesti iza toga. No nikada se ne bih bavila politikom, i nisam pripadnica nijedne stranke. U mojoj obitelji svi volimo politiku, a nitko se nikada nije njome bavio, svi su ekonomisti.
Ubrzo će lokalni izbori, koliko lokalna politika, općenito u Hrvatskoj, može i treba pomoći velikim industrijama kao što su Saponia i Kandit?
Uvijek može, a mogu reći da i pomaže, što se u našem primjeru vidjelo i u prvim danima pandemije, na čemu sam zahvalna i Županiji i Vladi RH.
Koje su po vama tri glavne karakteristike koje uspješni lider u poduzetništvu mora imati?
Odlučnost, upornost, mudrost i pravednost. U Saponiji smo zaista poput velike obitelji, ponosni smo na naše djelatnike i iako nas je, zajedno s Kanditom, više od tisuću, zapravo svi se poznajemo. Kad imamo skup zaposlenika, okupi se više od 300 ljudi s kojima se razgovara i uvijek im kažemo: “Ovo je naša kuća, tu ste više nego doma”. Jer, mi smo i prijatelji, nekada smo i psiholozi, i psihijatri, rješavamo i kućne probleme. I tuga i veselje, sve se ovdje dijeli.
U šetnji pogonom lako se primijeti da imate dosta žena na poslovima za koje bi, na prvu, netko možda pomislio da su “muška” zanimanja?
Da, imamo, i ponosimo se time. I u menadžmentu i u upravi podjednak je broj žena i muškaraca, ali zaista su tu svi od svojih početaka ostali vjerni i, da bi postali direktor, menadžer ili izvršni operativac, stvarno su prošli sve stepenice. Je li to dobro ili nije? Mi mislimo da jest, jer rezultati tako pokazuju. Izvana nam dolaze obično samo pripravnici, nismo nikada unutar menadžmenta postavljali ljude koji nisu potekli iz Saponije. Sami odgajamo svoje vodeće kadrove, svi su “saponijska” djeca. U Saponiji su konkretno zaposlene 333 žene i 443 muškarca. Imamo tri doktora znanosti. Inače, volimo isticati da je bogatstvo Saponije i Kandita njihov razvojno-istraživački laboratorij. Institut Saponije osnovan je 1965. – imamo 44 zaposlena koji godišnje razviju stotinjak formulacija, od čega 20 posto završi u gotovom proizvodu. Svi proizvodi imaju naše originalne formulacije. Primjerice, trenutačno imamo 170 različitih mirisnih kompozicija koje su kreirane u Saponiji i ugrađene su u naše proizvode.
Strastveni ste zaljubljenik u vježbanje, s posla idete ravno u teretanu… Stignete li, uz sve obveze?
Teretana je moja relaksacija, kao i hodanje, bicikliranje… Nastojim svakodnevno ići u teretanu, nakon što završi radni dan, a prije večere, i tome se jako veselim. Užasno mi je bilo teško kada su teretane bile zatvorene.
Kakvi su vam poslovni planovi za budućnost?
Saponia nastavlja proces digitalne transformacije poslovanja, donošenjem odluke o implementaciji najnovije generacije SAP rješenja – SAP S/4 HANA sustava koji inovativnom tehnologijom kombinacije ERP-a s BI sustavom omogućava pristup informacijama u realnom vremenu i efikasno odvijanje i kontroling poslovnih procesa bez obzira na lokaciju. To nam daje konkurentsku prednost: svaki donositelj odluke uvijek ima podatke koji su mu potrebni, i to u trenutku kada mu trebaju, stoga može brzo djelovati. Veliku ulogu u tome ima dostupnost sustava koju nam omogućuju partneri na projektu uz koje provodimo dosad najveću modernizaciju poslovanja Saponije. Nadalje, aplicirali smo na Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj, kako bismo energetski obnovili šest objekata naših proizvodnih pogona. Većina pogona sagrađena je prije 1968.godine pa ćemo njihovom obnovom promijeniti i vizuru osječkog Donjeg grada. Riječ je o investiciji od 50,5 milijuna kuna.
Nije bolest sve što boli!Mogla si oprati kosu prije slikanja.