Nezamislivo za Kinu dogodilo se ovih dana u Tajvanu. Ta je država nedavno dobila prvu ženu predsjednicu. Tsai Ing-wen pobijedila je na tajvanskim predsjedničkim izborima sa 56 posto glasova i postala prva čelnica neke zemlje kineskoga govornog područja. I nije to kraj, njezina Demokratska napredna stranka osvojila je 68 od 113 mjesta u tajvanskom parlamentu Yuanu, čime je s vlasti svrgnula nacionaliste Kuomintanga, koje je još 1949. ustoličio Chiang-Kai-shek. Važan je to događaj za sve globalne medije koji su s osobitom pozornošću pratili kako Tsai Ing-wen mjesecima vodi u anketama. Očekivala se puno tješnja izborna bitka, a ispalo je da je pobijedila s lakoćom. Tome je pomogla i činjenica da je Kuomintang u potpunom rasulu nakon niza korupcijskih skandala, ali i zbog padajuće ekonomije u toj državi. No, Kuomintang gubitak vlasti može dobrim dijelom zahvaliti i zatopljavanju odnosa s crvenom Kinom.
Izlaz u biotehnologiji
Počelo je to još 1992. kada je dosad vladajuća stranka s kineskim komunistima zaključila da postoji samo jedna Kina, iako u tom trenutku nisu precizirali što to točno znači. Dodatno je zatopljavanje nastupilo pod prethodnikom Tsai Ing-wen, Kuomintangovim čelnikom Ma Ying-jeouom. On je s matičnom zemljom zaključio 23 trgovinska sporazuma i prošlog se studenoga i susreo s predsjednikom Narodne Republike Kine Xi Jinpingom u Singapuru. Taj susret nije baš dobro odjeknuo među većinom od 23 milijuna Tajvanaca. Prevladavajuće je mišljenje bilo da od svih tih trgovinskih sporazuma najviše koristi ima Kina. I rezultati izbora pokazuju prevladavajuće mišljenje da je zbog Ma Ying-jeouovih sporazuma tajvanska ekonomija postala pretjerano ovisna o Kini.
Sigurno je da će dolaskom Tsai Ing-wen na vlast doći do zahladnjenja odnosa između Tajvana i Kine, ali to ne znači da će to dovesti i do službenog proglašenja neovisnosti Tajvana. To bi, naime, zasigurno izazvalo kinesku vojnu intervenciju. No, s druge je strane sigurno također da neće doći ni do ujedinjenja Tajvana i Kine, bar ne do isteka mandata Tsai Ing-wen. Dapače, procjenjuje se da ujedinjenje nikad u povijesti nije bilo dalje.
Ipak, prva tajvanska predsjednica ne smije si dopustiti da se previše igra s Kinom. Brojke su, naime, neumoljive. Gospodarski je rast u Republici Kini, kako sebe naziva Tajvan, prošle godine bio manji od jedan posto, samo se nadaju da će ove godine prijeći dva posto. Ovisnost o kineskom gospodarstvu nikad nije bila veća. Danas na kinesko gospodarstvo otpada čak 40 posto izvoza. Vrijednost je tog izvoza 130 milijardi dolara, a 1991. bila je samo osam milijardi. A tolika je čak i nakon pada od 12,3 posto koji je prošle godine prouzročilo usporavanje kineske ekonomije.
Iskusniji analitičari tvrde da ekonomija Narodne Republike Kine nikad ne bi dosegnula današnje visine da nije bilo stručnjaka s Tajvana. Tajvanska je ekonomija nedvojbeno priča o velikom uspjehu, a tehnološka je inovacija bila sinonim za tu ekonomiju. Tome zahvaljujući, Tajvan je danas 17. izvozna ekonomija svijeta. Zarađeni novac omogućio je Tajvanu da nakon otvaranja Kine osamdesetih godina prošlog stoljeća postane drugi po veličini ulagač u kinesko gospodarstvo, odmah nakon Hong Konga.
Nije se sve svodilo na čvrsti novac, već i na transfer znanja u upravljanju, kako na domaćoj tako i na svjetskoj razini. I danas u Kini živi i radi oko dva milijuna tajvanskih stručnjaka.
Drugim riječima, Tsai Ing-wen čeka težak posao balansiranja između kompliciranih odnosa s Kinom i traženja novih izvora rasta BDP-a, čime bi se od kineske ekonomije odmakla. Postoje i drugi objektivni razlozi koji joj taj posao dodatno otežavaju. Globalna potražnja za osobnim računalima u svijetu pada.
To izravno oštećuje vodeće tajvanske kompanije poput Acera i Asusteka koje su izrasle upravo na PC-ju. IT kompanija HTC, koja je bila simbol tajvanske ekonomije novog doba, zaostala je u odnosu na korejski Samsung i američki Apple, a onda i kineske trgovačke marke Huawei i Xiaomi. A proizvodnja hardvera čini 17 posto tajvanskog BDP-a. Razlog je to što Kina želi postati lider u poluvodičima pa se njezine kompanije sve više oslanjaju na domaće dobavljače. Već 2014. godine kineski su proizvođači činili 29 posto ukupne opskrbe, a to je bio porast od 20 posto u odnosu na 2010. godinu.
Tajvanske kompanije, nekada vodeće u svijetu u tom području, postale bi tako suvišnima. Kad se tako gleda na stvari, moguće je da u nekim trenucima tajvanska administracija donese i pogrešne odluke. Iz Kine su stigle ponude za kupnju kontrolnog udjela u kompanijama Powertech, 600 milijuna dolara, a onda i za 25 posto udjela u kompanijama Siliconware Precision Industries te ChipMOS Technologies u visini od 2,1 milijardu dolara. Tajvanski regulatori tvrde da vrlo vjerojatno neće odobriti nijednu od tih ponuda. Tsai Ing-wen investicije s kopna vidi kao prijetnju tajvanskoj neovisnosti.
Nova predsjednica vidi izlaz u posve novim gospodarskim granama koje bi se razvijale u toj otočnoj državi. Bile bi to usluge, biotehnologija, povezivi uređaji i obrana. Namjera je i od Tajvana napraviti veliki medicinski istraživački centar.
Prednost je u tom slučaju, tvrdi se, povijest tajvanske ekonomije koja se od početka temelji na inovacijama, što omogućuje brojnom stanovništvu da lakše prihvaća promjene. Ipak, ima i suprotnih primjera. Treći tajvanski proizvođač poluvodiča, Phison Electronics, osnovao je podružnicu u kineskom gradu Hefeiju. Razmišljanje je osnivača te kompanije Malezijca Pua Khein-senga kako će se vrata kineske ekonomije brzo zatvoriti nakon što Kina sama uspostavi potpunu opskrbu proizvodima kojima se bavi njegova kompanija. Taj trend prati i najveći svjetski ugovorni dobavljač poluvodiča Taiwan Semiconductor Manufacturing Co. Uložio je tri milijarde dolara kako bi sagradio tvornicu u Nanjingu. Da bismo u Kini bili prisutni, ondje moramo i proizvoditi, mišljenje je te kompanije.
Granata ipak neće biti
Kina je na nagovještaj promjene vlasti reagirala uobičajeno, vojnim manevrima. No, ne treba očekivati da će uskoro prema Tajvanu ispaljivati granate, kao što je to bio slučaj 1996. godine. Sudeći prema napisima u kineskim medijima, matična će država jednostavno čekati. U Kini ne vjeruju da će Tsai Ing-wen i njezin DPP moći okrenuti negativan ekonomski trend pa će se na kraju morati ponovno okrenuti Kini kao najlogičnijem partneru. Velika se prašina digla oko mirovinskih fondova u toj otočnoj državi koju većina svijeta ipak još ne priznaje. Naime, Tajvan ima jedan od najgorih demografskih trendova među vodećim azijskim ekonomijama. Predviđanja kažu da će se 2019. godine stanovništvo Tajvana početi smanjivati.•
