Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježava se u Škabrnji na današnji dan kad su prije 31 godinu nad stanovnicima toga mjesta, pod zapovjedništvom Ratka Mladića, mučki zločin počinili pripadnici bivše JNA, srpskih paravojnih postrojba SAO Krajine i dobrovoljačkih skupina iz Srbije i BiH.
Predsjednik Zoran Milanović sudjelovao je u mimohodu 'Korak po korak'. Potom je položio vijenac i zapalio svijeću ispred Središnjeg križa kod spomen obilježja na mjesnom groblju sv. Luke u Škabrnji.
Mimohod 'Korak po korak' krenuo je s Trga dr. Franje Tuđmana do Centralnoga križa i Spomen obilježja za poginule u Domovinskom ratu na groblju sv. Luke gdje su pročitana imena stradalih, dok su djeca za svaku žrtvu položili ružu.
Uz predsjednika Milanovića pri polaganju vijenca bili su načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj, zapovjednik HKoV-a general-pukovnik Boris Šerić, zapovjednik Zapovjedništva za potporu general-pukovnik Mladen Fuzul, posebeni savjetnik Predsjednika za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković...
Tijek događanja:
12:50 - U tijeku je polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod spomen-oblježja na mjesnom groblju u Škabrnji. Počast žrtvama izrazio je i predsjednik Milanović paljenjem svijeće i polaganjem vijenca.
12:20 - Milanović se na izlasku iz Općine rukovao i porazgovarao s mještanima, a onda se u društvu ministra Butkovića pridružio mimohodu.
12:10 - Predsjednik Zoran Milanović stigao je u Škabrnju te otišao na kratki sastanak u Općinu.
12:06 - U 11 sati služena je sveta misa u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Zadarski nadbiskup Želimir Puljić istaknuo je, na misi za domovinu, kako hrvatsku težnju za slobodom ništa nije moglo zaustaviti, čak ni strašna stradanja Vukovara i Škabrnje.
A ta čežnja za slobodom nakon pada Berlinskoga zida (…) još je viša rasla u srcima ovoga puka. Čak ni strašna stradanja Vukovara i Škabrnje nisu je mogli zaustaviti“, rekao je nadbiskup u homiliji u župnoj crkvi u Škabrnji u kojoj se prisjetio tragedije tog mjesta, ali i tragedije Vukovara.
„Bio je to tužan dan stradanja kada je vojska JNA s postrojbama pobunjenih hrvatskih Srba okupirala jedan grad i jedno selo, Vukovar i Škabrnju“, rekao je podsjećajući na 18. studenoga 1991.
Naglasio je kako je hrvatski narod ratne srahote, stradanja i razaranja, preživio, čekajući slobodu.
„Gospinim zagovorom preživjeli smo sve ratne strahote i osvojili slobodu. Toga se, eto, danas sjećamo s pijetetom i zahvalnošću, rekao je Puljić.
„ No, Vukovar nije izdržao. Izdržala je, međutim, Hrvatska zahvaljujući nadljudskim naporima njezinih branitelja i građana na čelu s predsjednikom Tuđmanom koji je u tim teškim danima znao pregovarati, zapovijedati i vojsku stvarati“, izjavio je.
Podsjetio je da je u vojnim akcijama „Bljesak i Oluja“ oslobođen najveći dio okupirane domovine, da su Vukovar i Škabrnja postali simboli stradanja i bolni podsjetnik na sve žrtve pale za slobodu i samostalnost Hrvatske.
Zapitao se i što nam je činiti pred činjenicom tolikih uništenih obitelji i pred nestankom dragih prijatelja s njihovim ugašenim snovima?!
„Suočeni s teškom patnjom suosjećamo i trpimo s rodbinom i prijateljima. Potiho i bratski s vjerom i molitvom sjećamo se dragih pokojnika“, kazao je i poručio kako su „samo snažna vjera, jaka ljubav i nesalomiva nada kadra sve pobijediti“.
10:17 - Ministar graditeljstva Ivan Paladina, koji je došao u Škabrnju, rekao je da je braniteljima i žrtvama teško, ne želeći komentirati okretanje leđa Vladinom izaslanstvu i potpredsjednici Šimpragi.
Gestu potpredsjednice Vlade Anje Šiprage, koja je dan ranije položila vijenac u Škabrnji ocijenio je dobrodošlom.
- Teško je nekome tko nije proživio isto što i branitelji, doživjeti njihove emocije i ne želim ni pomišljati o tome da mogu razumjeti njihove emocije tako da ne bih komentirao njihov potez, a njenu gestu (Šimprage) u potpunosti pozdravljam, svaka kršćanska gesta je dobrodošla - izjavio je Paladina.
- Danas je dan kada trebamo izraziti pijetet i žaljenje za svim žrtvama te veliku zahvalnost svim hrvatskim braniteljima i ja isključivo na taj način gledam, u miru i spokoju su misli o kojima trebamo razmišljati - dodao je.
10:15 - U naselju Ambar, na zapadnom ulazu u Škabrnju, na početku Ulice 18. studenoga 1991., krenula je Kolona sjećanja - mimohod do Spomen-obilježja masovne grobnice, gdje su uz članove obitelji poginulih branitelja i civila vijence položila službena izaslanstva.
U izaslanstvu Vlade su ministri Oleg Butković, Radovan Fuchs, Ivan Paladina i Davor Filipović.
VIDEO Andrej Plenković obilježio Dan sjećanja u Škabrnji
Pokolj u ravnokotarskome mjestu Škabrnji počinjen je istog dana kad je slomljena herojska obrana Vukovara. Mučki su ubijena 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. U Domovinskom ratu u Škabrnji je ubijeno 56 civila, a poginulo je i 25 branitelja iz toga mjesta. Nakon rata još je šestero mještana poginulo od minsko-eksplozivnih sredstava.
Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. rano ujutro iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih. Glavni udar i težište napada agresora bio je na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambara i Ražovljeve glavice, gdje su, uz snažnu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplova, angažirane tenkovsko-pješačke snage četnika i JNA. Četnici i pripadnici JNA do središta sela i crkve Velike Gospe došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit.
Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrivali u podrumima i drugim zaklonjenim prostorijama, nasilno su izvučeni, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobljeno je i odvedeno u Benkovac.
Za zločine u Škabrnji osuđena je samo negdašnja medicinska sestra Zorana Banić. Bila je optužena i osuđena za kršenje međunarodnog prava i sudjelovanje u napadu i ubijanju stanovništva u Škabrnji 18. studenoga 1991. Najprije je u odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora, a nakon uhićenja u Švicarskoj 2001. i izručenja Hrvatskoj na ponovljenom suđenju bila je osuđena na 13 godina zatvora. Nakon poništenja te odluke, na još jednom ponovljenom suđenju osuđena je na deset godina zatvora, a Vrhovni sud smanjio je tu kaznu na šest godina. Iz zatvora je izišla u listopadu 2007.
Uoči obilježavanja 31. godišnjice stradanja, DORH je prošlog tjedna objavio nove podatke o procesuiranju ratnih zločina počinjenih na području Škabrnje i Nadina u studenome 1991. Tako se, među ostalim, podsjeća da je Županijski sud u Splitu 15. srpnja potvrdio optužnice protiv Zorana Tadića, 63-godišnjeg državljanina Srbije i Australije, koji se smatra odgovornim za smrt 30 mještana i 13 branitelja u Ambaru. Kao zapovjednika 2. specijalnog voda Teritorijalne obrane Benkovca, Tadića se optužnicom tereti i da je po naredbi počeo napad na Škabrnju pucnjavom iz tenkova, minobacača i višecjevnih bacača raketa te s naoružanim vojnicima.
Početak suđenja najavljen je za 4. srpnja 2023. na Županijskome sudu u Splitu, gdje će mu se vjerojatno suditi u odsutnosti. Za 3. srpnja 2023. na tom je sudu sazvana i rasprava protiv šestorice državljana Srbije i jednog državljanina BiH, kojima se stavlja na teret da su njima podređene postrojbe i njihovi pripadnici 18. studenoga 1991. u Škabrnji ubili 44 civila, pretežito starije životne dobi. Nakon toga su do 12. ožujka 1992., tijekom privremene okupacije Škabrnje, usmrtili još 21 civila, također pretežno starije životne dobi.
Moj susjed je taj dan izgubio 2 brata i roditelje. Uzeo je djecu braće k sebi i odgojio i odškolovao ih je u plemenite ljude. Socijalnu pomoć koju je dobivao za njih nije taknuo nego je predao istu kad su napunili 18 godina. On sam ima troje djece i radnik je. U kući ih je bilo desetero. Osim što je bio branitelj je i čudo od čovjeka.