„Običavao sam se pomoliti prije svake sjednice Vlade, ali očito to baš nije pomoglo“, sa smijehom je na korizmenoj tribini „Može li kršćanin opstati u nekršćanskom svijetu“ kod hercegovačkih fratara u zagrebačkoj Dubravi, u četvrtak uvečer rekao demograf prof. dr. Marin Strmota, docent Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i nekadašnji državni tajnik za demografiju Ministarstva obitelji, kojega se sjećamo po iznenadnom odlasku s te pozicije.
Rekao je kako je mjesto državnog tajnika „prihvatio i pomalo naivno, ali s iskrenom namjerom, dajući se sto posto, jer zašto ne probati“, premda je znao da je izazovno ući u politiku te da svašta može očekivati, ali ne i tako spektakularan završetak.
Vjera može pomoći kod demografije
„Ušao sam u sustav i upoznao Hrvatsku u svim lošim i dobrim stvarima, i svakome bih preporučio da uđe u to. Znam studentima reći da se mladi ljudi više aktiviraju u političkom smislu i to kroz javnu politiku. Da ljudi uđu u politiku kako bi nešto promijenili, ali ne da bi se obogatili i za vlastiti probitak“, rekao je Strmota, a na upit voditelja tribine Ivana Taševa, novinara „Glasa Koncila“, kako je biti vjernik u politici, Strmota kaže da je to „izazovno biti bilo gdje, a ne samo u politici“.
„Možda je teže držati se svojih uvjerenja u politici, jer je politika prljav posao. Nažalost, u politici prevladavaju interesi. Kod nas nema svjetonazora. Nema lijevo ni desno. Samo interesi. Kad uđete u politiku samo interes. Interesi nadvladaju svjetonazore. Interes je na prvome mjestu“, rekao je Strmota, dodajući kako vjera može pomoći upravo u području demografije.
Priznao je da je prije odluke da napusti politiku dugo vremena bio nezadovoljan, jer je vidio da se ne rade ozbiljni projekti.
„Gurao sam što sam mogao. Demografija je samo dodana tj. ubačena u to ministarstvo, a ona je vrlo izazovna jer je razvojna politika, a to je ministarstvo opterećeno drugim teškim temama i demografija je izgubila je smisao pozitivnog“, rekao je Strmota, dodavši kako nije bio zadovoljan ni stavom Vlade po pitanju demografije.
„Oni zločesti rekli bi da sam odustao, ali nisam. Gurao sam i krvario sam, znam koliko sam noći radio. Svi bi htjeli mijenjati stvari, ali ne bi se htjeli pridružiti. Pozivao sam mnogo puta ljude da mi pomognu, na sve načine. Jer sam samo državni tajnik koji ne može sam. No nitko se ne priključuje“, posvjedočio je Strmota, dodajući kako su ga prijatelji ili kolege iz sveučilišne zajednice znali pitati je li „lud što je ušao u politiku“, no on bi im odgovarao kako se i sami žale na mnogo toga oko sebe, ali da ništa ne čine i ne pridonose da se to promijeni, a njemu je to bio glavni motiv.
„Nisam se uključio u politiku da bih sebi napunio džep, niti povećao utjecaj. Maknuo sam se. Vidio sam da čovjek može samo izgorjeti ako si sam. I to nema smisla. To nije napor, nego bespotrebno izgaranje. Čovjek treba znati kad se mora maknuti“, rekao je Strmota, a na pitanje voditelja Taševa bi li svijet politike ocijenio kršćanskim ili nekršćanskim, Strmota je rekao da je - više nekršćanski.
„Politika treba biti djelovanje po resorima kao javna dobrobit i to joj je definicija. I tu bi trebali biti ljudi koji su moralne vertikale, življenih osobnih vrijednosti, a vjera i duhovna snaga pomogla bi im u izazovima“, rekao je Strmota, objašnjavajući kako se osvjedočio da ljudi u politici pristupaju jedni drugima „s figom u džepu“.
Crkva se posebno mora zalagati
O rješavanju demografske krize u kojoj se nalazi Hrvatska rekao je da se ne može riješiti materijalnim putem „s nekoliko tisuća kuna“, jer da se radi o „psihosocijalnim okolnostima“ tj. da prevladava sebičnost u današnjeg čovjeka, koji se ne želi žrtvovati za djecu i nije se spreman odricati.
„Radi se o sebičnosti. Ne može se u tim okolnostima materijalnim poticajima spasiti pad nataliteta, jer se vidi da razvijene zemlje imaju visoki standard, ali nemaju djece. Dvadeseto stoljeće i prelazak s poljoprivrede u urbanizaciju i industrijalizaciju promijenilo je demografiju“, rekao je Strmota, dodavši da se povećanje nataliteta treba promicati i kroz medije, ali tu vreba opasnost da vas „proglase luđakom ako govorite ljudima da trebaju imati više djece“.
Rekao je i kako se Crkva posebno mora zalagati za demografiju i još više raditi s mladima, jer o mladima politika govori samo u frazama.
„Crkva bi trebala imati domoljubni aspekt i demograf ne možeš biti ako nisi domoljub i ukoliko nisi zainteresiran za razvojnu politiku rasta nacije i stanovništva. Moraš imati tu dimenziju! Crkva ima prostora za poboljšanje. Radim s mladim ljudima i to mi je najbolji pokazatelj. Vidim kako oni bi trebali imati neku vrstu podrške iz Crkve i tu treba više pristupati mladima što je više moguće, otvarati se i približavati mladima, koji često lutaju i kao da su diskriminirani“, rekao je Srmota, dodavši da su „javne politike licemjerne prema mladima, jer programe za mlade pišu ih ljudi koji su stari“.
„Mladi su ugroženi. I demografski. Možete se očekivati njihov sve manji ekonomski i politički utjecaj. A svima su 'puna usta' mladih. Tu bi jačao Crkvu, u radu s mladima“, rekao je Strmota, dodavši da mladi, osim što su sve manje kritični, postali su i manje buntovni, što su oduvijek bili te osjeća kod njih pad zanimanja za opće društvene teme, znanost, demografiju.
„Oni ne postavljaju nikakva pitanja. Kroje svoje stavove na mobitelima, ne čita se, ne ide u crkvu i tu se gubi na stvaranju vlastitih stavova. Mladi i Crkva – radio bih što veću poveznicu. Jer stariji postaju dominantni na svim područjima, što iskustvom to i brojčano“, rekao je Strmota, preporučivši Crkvi bi možda s propovjedaonica još više trebala govoriti ljudima da imaju djecu i ispričao da se zna šaliti da bi ljudima trebalo isključiti struju i poslati vojsku na udaljena područja kako bi se povećao natalitet.
Ispričao je i anegdotu sa svojom bakom, kojoj se pohvalio da je doktorirao demografiju.
„Doktor čega, demografije, pitala me baka. Objašnjavao sam joj da je to problem nataliteta i kako ga riješiti, a ona mi je rekla: 'Znam ja što je vaš problem. Kad sam bila mlada naši su kreveti bili mali, a vaši su sad od tri metra'“, rekao je sa smijehom Strmota, dodavši da tu ima istine i da je to pun pogodak, jer danas, kad supružnici legnu u krevet, svatko je na svome mobitelu.
No, kako je rekao, nitko nikoga ne može natjerati da ima djecu, ali država za to mora stvoriti uvjete. Primjerice, 1980. na četiri zaposlena dolazio je jedan umirovljenik, a danas je odnos jedan na jedan, pa je pitanje tko će zaraditi za mirovine.
„Političari rade na rok od četiri godine ili ako im se posreći na osam godina, malo se zaduže i ima za mirovine. Država je ovdje za osiguravanje uvjeta. I Crkva je tu. Ljude koji imaju više djece čudno se gleda.
Društvo je postalo sebično. Ali, to je izazov za Crkvu. Sebičnost je ugrozila opstanak i Hrvatska izumire“, konstatirao je Strmota.
Istina je što Strmota kaže, da postoji samo interes, jer da nije tako, ne bi opozicija, po svakom pitanju bila protiv Vlade, Vidjeli smo gotovo smiješne situacije nakon smjena Vlada, kada nova garnitura političara u Vladi zpotpuno promijeni retoriku, odnosno stav o nekom pitanju, u odnosu na stav koji su imali dok su bili u opoziciji. Interes stranke i osobni interesi su im ispred interesa Hrvatske. Šteta što su prijeki sudovi postojali samo za vrijeme (nekih) ratova.