Stjepan Šterc, demograf s Fakulteta hrvatskih studija, gostovao je u studiju Večernjeg lista te komentirao konačne rezultate Popisa stanovništva za 2021. godinu.
– Popis je jako složen zahvat i mora se temeljiti na znanstvenim pristupima. Pokazalo se, kad nemate ozbiljnu pripremu stanovništva, da su onda moguće i pogreške kao recimo kod podataka s vjeroispovijesti. Mi smo prije mjesec i pol radili analizu te smo predvidjeli da će udio prevladavajuće etničke populacije pasti ispod četiri posto, zatim da će se trend smanjivanja katolika nastaviti i da će oni biti prisutni u četiri petine hrvatskog stanovništva. Pokazao se i dio fiktivnog stanovništva među brojkama s obzirom na to da smo sad došli na broj od 3,7 milijuna ljudi. Pogotovo se taj fiktivni dio odnosi na Podunavlje i Vukovar – kazao je Šterc.
Kako je 150 tisuća ljudi završilo u pogrešnoj rubrici?
– U početku je bila pogreška jer nismo u upitniku trebali ponuditi toliko mogućnosti izjašnjavanja. Struka nije sudjelovala u pripremi obrazaca, osim onih u Zavodu za statistiku. No, to nije dovoljno jer se trebao formirati i Savjet za popis stanovništva.
Može li to baciti sumnju na kompletan Popis stanovništva?
– Ne, to ne može dovesti u sumnju cjelokupan popis. Samo na dio popisa. To su male pogreške koje ne prelaze dva, tri posto upitnosti podataka.
Zašto se u Vukovaru dogodio pad broja stanovnika srpske nacionalne manjine?
– To zapravo nije takav pad kao što pokazuju najnoviji podaci već je riječ o usklađivanju stvarnog stanja. Jer u popisu iz 2011. popisan je popriličan broj fiktivnog stanovništva. Objavio sam tu analizu. Tu je riječ o stanovništvu koje fizički nije bilo u Podunavlju. Dakle nije riječ o velikom padu već vraćanju realnog stanja.
Ivan Penava kazao je da su se 2011. namještale brojke.
– Tada je bila velika mogućnost za namještanje i on je tu u pravu. Najmanje nam je potrebno da se poigravamo tako važnim stvarima – kazao je Šterc pa naglasio da je u odnosnu na prethodni popis čak 330.000 manje Hrvata.
– I? Nema ozbiljnijeg komentara i reakcije na to!? Nismo iskoristili ni potencijal i da se popiše hrvatsko iseljeništvo. Jer ono je usmjereno prema Hrvatskoj i ima nevjerojatan idealizam prema domovini.
Hrvatska mora primijeniti oba revitalizacijska modela, klasični populacijski potičući rodnost te selektivnu imigraciju, tvrdi Šterc.
– Selektivna imigracija nije nikakav negativni pojam, primjenjuju je sve zemlje jer nema slobodnih migracija u prostoru. Dakle, njome se usmjerava stanovništvo ovisno o gospodarskim, revitalizacijskim i ostalim potrebama. Mi imamo povratnički iseljenički potencijal, naročito u vezi s Južnom Amerikom. Recimo, Irska je odlično razvila taj model. Nisu im rekli da se vrate u Irsku, već su omogućili svojim iseljenicima da im bude isplativije poslovati u domovini. Na taj način zaustavlja se i iseljavanje, a povećavaju se i investicije – naglasio je Šterc.
Odraz drzave. Stotine ljudi u statistickom zavodu cijeli zivot de bave statistikom i mlate praznu slamu i svi skupa nisu u stanju sastaviti dvadeset suvislih pitanja jednom u 10- 20 godina..