Položaj Hrvata u glavnome gradu BiH, kao i u cijeloj Federaciji BiH, te
državi posebice sa stajališta demografije i gospodarskog
položaja, postao je temom kojom su se počeli baviti i znanstvenici.
Krizna 2008. godina
Tako je mr. Borislav Brozek, ekonomski stručnjak iz Sarajeva, inače
izvrstan poznavatelj statistike, u posljednjem broju časopisa
poznatijeg kao “Radovi” Hrvatskog
društva za znanost i umjetnost objavio članak koji tretira
problematiku Hrvata u Sarajevu u dužem razdoblju od 1878. do 2008.
godine, s naglaskom na usporedbu razdoblja posljednjeg popisa
stanovništva te poraća od 1997. do 2008. godine. Nedvojbeni
zaključak je da se demografsko stanje Hrvata rapidno
pogoršava, naročito od posljednjeg popisa od 1991. godine. U
radu je autor naveo veliki broj vrlo zanimljivih statističkih podataka,
kao i neke izračune, dakako one matematičke koji se odnose na postotak.
Inače, profesor Brozek je detaljno prikazao kako Hrvati u FBiH žive u
zajednici s Bošnjacima te je dao usporedbu ova dva
nacionalna entiteta u demografskim obilježjima. Navedeni pokazatelji i
relacije su iznenađujuće i otkrivaju da je položaj Hrvata dostigao
najnižu razinu u posljednjih 77 godina, o kojima postoje podaci.
Zašto su Hrvati Sarajeva u uzmicanju, a ne poduzimaju pravne
mjere za opstanak, zašto se osjećaju nemoćno i
zašto misle da zbog 3 posto u strukturi
stanovništva grada ne mogu bitno promijeniti položaj, kakva
je stvar, kakav je stvarni profil Hrvata u Sarajevu, pojedinačno i u
raznim udrugama te zašto je mali udio mladih Hrvata u
političkom vodstvu i gospodarstvu i uopće u Sarajevu, samo su dio
pitanja na koje je Brozek pokušao dati obrazloženje.
Prema njegovim riječima, odgovor može biti u obliku prikaza stanja
Hrvata u Sarajevu u 2008. godini. U tom kontekstu Brozek ističe kako je
1991. godine u Sarajevu živjelo tri puta manje Hrvata nego
što je to slučaj u Federaciji BiH. U 2008. godini u Sarajevu
je sedam puta manje Hrvata nego u FBiH. Međutim, mr. Borislav Brozek
ističe da je potrebno sustavno istraživanje ovog problema, a
još više strategija poboljšanja
položaja Hrvata u Sarajevu i ne samo u njemu nego i šire na
području entiteta i države.
Kako su Hrvati nestali
Uzorak koji je Brozek predstavio iz 2000. godine, prema njegovim
riječima, može biti poučan. Naime, 2000. godine u Sarajevu su živjela
čak 26.373 Hrvata, od ukupno 2,287.624 stanovnika Federacije, od kojih
su 500.102 Hrvata. Te 2000. godine, koja se čini prekretnica u promjeni
položaja Hrvata, u Federaciji BiH Hrvati su sudjelovali u ukupnom
stanovništvu sa 21,9 posto, a u Sarajevskoj županiji Hrvati
su participirali sa 6,8 posto. Konačno, 2008. godine sudjelovanje
Hrvata u broju stanovništva je više nego
prepolovljeno i iznosi 3,1 posto.
Brozek otkriva kako i na koji način su Hrvati curili iz Sarajeva od
1991. do 1999. godine. Naime, prema njegovu izračunu, za osam godina u
Sarajevu su se “istopila” 9354 Hrvata na način da
su pojedini umrli, a ostali doživjeli mehanički odljev.
Budućnost upitna
Prema njegovu izračunu, 1169 Hrvata godišnje je
napuštalo Sarajevo, 97 mjesečno ili tri Hrvata dnevno su
odlazila iz Sarajeva od 1991. do 1999. godine. U sljedećih devet
godina, dakle do 2008. godine, broj Hrvata se dalje smanjivao, i to za
11.756 ili 1306 godišnje, 109 mjesečno ili četiri dnevno.
Istodobno je populacija Bošnjaka rasla, i to 7196
godišnje ili 660 mjesečno i 20 dnevno. Prema urađenoj
aproksimaciji, broj Bošnjaka od 1999. do 2008. godine rastao
je godišnje za 5612 ili mjesečno za 468 i dnevno za 16.
Zanimljivi su i podaci za Sarajevo koji se odnose na 1981. godinu.
Naime, Hrvati su te godine sudjelovali u stanovništvu sa
17,3 posto, a u bivšem SK sa 12,6 posto, što
znači da su u minusu za 27 posto u političkoj poziciji. Kod
tadašnjih muslimana također se bilježi minus od 19 posto, a
Srbi su u plusu 42 posto. Nadalje, Brozek konstatira da je sudjelovanje
Hrvata od 1991. do 2008. godine opadalo po stopi od 0,206 posto te
iznosi tvrdnju kako će se 2025. godine broj Hrvata svesti na 0,6 posto.
Drugim riječima, svaki stoti stanovnik Sarajeva tada bi bio Hrvat. Ovaj
podatak se odnosi na prognozirani broj stanovnika u županiji koji bi,
prema izračunu Brozeka, 2025. godine iznosio 620.000.
Analiza Mr. Borislav Brozeka, ekonomskog stručnjaka