Sve energetske kompanije koje rade s naftom, plinom ili ugljenom, a čija dobit u 2022. za 20 posto nadmašuje prosječnu dobit u protekle tri godine, bit će obvezne plaćati državi poseban, privremeni namet u visini najmanje 33 posto prekomjerne dobiti. To je jedna od mjera iz danas predstavljenog prijedloga Europske komisije, a ideja je da države članice EU tim prihodima od svojevrsnog “poreza solidarnosti” za energetske kompanije financiraju mjere pomoći građanima i poduzećima u ublažavanju krize i smanjenju računa za režije.
Usvoji li se prijedlog Komisije među državama članicama u Vijeću EU, gdje je za usvajanje potrebna kvalificirana većina (ne jednoglasna odluka), hrvatska Vlada imat će europsku pravnu osnovu za ubiranje viška prihoda od Ine, Petrola, trgovaca plinom i sličnih kompanija koje će ove godine imati prekomjernu dobit.
Osim ove mjere, Komisija je predložila i da države članice ubiru višak prihoda koji ostvaruju inframarginalni proizvođači električne energije, odnosno oni koji se u proizvodnji struje ne oslanjaju na plin. Proizvodnja iz tih izvora jeftinija je od trenutne tržišne cijene, koja se formira prema cijeni plina, pa je ideja Komisije da se takvim proizvođačima ostavi dovoljno visok prihod koji pokriva njihove troškove, a da višak, odnosno sve iznad cijene od 180 eura/MWh, ubire država. Koja taj prihod potom koristi za financiranje mjera pomoći najpogođenijima u energetskoj krizi.
Komisija procijenjuje da će države članice moći ubrati "više od 140 milijardi eura godišnje", iznos koji je u današnjem govoru o stanju Unije spomenula predsjednica EK Ursula von der Leyen. Točnije, do 117 milijardi eura na ime ubiranja viška prihoda od inframarginalnih proizvođača struje, a oko 25 milijardi eura na ime privremenog 33-postotnog nameta na prekomjernu dobit svih energetskih kompanija.
Treća mjera koju predlaže Komisija je redukcija potrošnje električne energije za 5 posto u odabranim satima vršnog opterećenja. Redukcija bi bila obvezna za države članice, ali bi nacionalne vlade same mogle odrediti koji su to vršni sati i kako će postići smanjenje potrošnje, odnosno hoće li za to davati financijsku kompenzaciju potrošačima koji troše manje, ili će to provesti na neki drugi način.
Ukupna potrošnja električne energije, dakle ne samo u vršnim satima, kada je struja najskuplja pa su i uštede najučinkovitije, treba se smanjiti za 10 posto, predlaže Komisija. Mjere redukcije vrijedit će od dana stupanja na snagu nakon izglasavanja odluke u Vijeću EU do 31. ožujka 2023. godine.
Kada je vidim tako obučenu povraća mi se, jesmo glupi, ona se oblači u boje napaćene i razrušene zemlje koju su svojom politikom uvukli tu gdje je zajedno sa onim zelenim, a mi plaćamo njihove propuste i idijotarije.