Nikad ih dosad nismo stavljali u isti boks. Ne planiramo ih ni ubuduće spajati jer ne želimo ni pomisliti kakve bi posljedice mogle nastati. Konkurencija? Ne bih rekao da su jedan drugome konkurencija, jednostavno su takvi karakteri. Gledaju se preko ograde, znaju se preko nje počupkati i grickati, ali nema ozljeda. Pokoškaju se tu i tamo, čisto da se zna tko je glavni. A obojica misle da su oni ti – opisuje nam karaktere dvaju mužjaka deva u malom zoološkom vrtu Hrvatska Sahara u Đurđevcu timaritelj Damir Hodalić, jedan od trojice “šaptača” devama
. Taj veterinarski tehničar tu je već godinama, od samog dolaska prvih triju deva u Podravinu. Te 2016. u Đurđevac su, ne iz Azije ili Afrike, nego iz Njemačke, stigle tri deve – jednogrbi mužjak i dvogrba ženka sa svojim mladunčetom, a godinu kasnije još jedan mužjak. Imena su im nadjenuli građani, pa se mužjaci zovu Tomica i Romeo, a ženke Dina i Đurđica.
Potez tadašnjeg gradonačelnika Željka Lackovića mnogi su ismijavali, spominjali su se Gaddafi, Lawrence od Arabije... no deve su postale prava turistička atrakcija. Pokraj utvrde staroga grada sklepane su im nastambe i osigurana tri timaritelja. Osim što hrane i timare životinje, rade i kao svojevrsni animatori koji posjetiteljima pričaju zanimljive zgode o tim životinjama.
Vodu iskoriste do 80 posto
– Kao veterinarskom tehničaru, ovaj posao mi je ostvarenje snova! Velik je izazov raditi s egzotičnim životinjama koje nemamo prilike vidjeti svaki dan. Deve nisu zahtjevne životinje. Najsličnije su po prehrani i svemu ostalome kravama, pa nam je relativno jednostavno s njima raditi – kaže Damir.
Deve žive haremskim načinom, što znači da na jednog mužjaka dolazi nekoliko deva. Prije tjedan dana svijet je ugledalo prvo mladunče, i to baš na Dan grada Đurđevca, kao najljepši dar. Dina se okotila, a otac je Romeo. Damir u šali to naziva zabranjenom ljubavi, kao iz neke sapunice, jer se nekako očekivalo da će se Romeo spetljati s Dininom kćeri Đurđicom. Dina je stara 13 godina, kao i Tomica, Đurđica ima pet, a Romeo četiri godine.
– Đurđica nije ljubomorna zbog toga što se Romeo pario s njezinom mamom. Barem to ne pokazuje... – kaže smijući se.
Vratimo se karakterima. Tomica je kastrat, pa između njega i Romea nema borbe za prevlast u parenju. No, kako su obojica karakterno dominantni, znaju frcati iskre. Tomica je i dosta agresivan prema ženkama, no ne i prema posjetiteljima. Prvi je u redu za maženje. Čak je i pomalo ljubomoran ako mu se ne poklanja dovoljno pažnje.
– Karakterom su kao ljudi. Svaka životinja ima drukčiji. Svaka ima ono nešto po čemu ih razlikujemo. Svaka je, možemo reći, posebna na svoj način. Dina je jako brižna mama. Takva je bila i s Đurđicom kad ju je ona sisala, a takva je i sad s mladunčetom. Romeo je alfa-mužjak u krdu, ali opet jako nježan i umiljat, što se kosi sa značajkama alfa-mužjaka. Đurđica je posebna deva, mirna i dobra. S njom se najbolje slažemo i najlakše je premještamo iz boksa u boks. I druge životinje u zoološkom vrtu, od ponija, magaraca i ovaca do koza i ljama, imaju nešto svoje po čemu ih se može razlikovati – kaže Damir.
Posao kojim se bavi je, ističe, antistresan. Čak i kad dođu velike grupe djece koja, kako u šali kaže, mogu biti “potrošači živaca”, susreti prolaze u dobroj atmosferi. Djeca su oduševljena životinjama koje inače mogu vidjeti samo na televiziji. Tu su i magarci, patke mandarinke, kamerunske ovce i koze, vijetnamsko prase i dvije ljame... Pravi konglomerat životinja iz cijelog svijeta.
Uz deve pogledi nekako najviše bježe prema ljamama, mužjaku i ženki Đuri i Neli, koji su tu dvije i pol godine, no još nemaju mlade. Ni one nisu stigle iz pradomovine, već tu iz nedaleke Koprivnice, s jednog privatnog posjeda. Deve imaju i glumačkog iskustva. Nedugo nakon dolaska debitirale su u filmu o generalu Anti Gotovinu, Vrdoljakovu “Generalu” kojeg je glumio Goran Višnjić. Prirodni rezervat Đurđevački pijesci (ili peski, a otud i poveznica sa Saharom) poslužio je kao kulisa za snimanje scena iz Tunisa. Deve su sudjelovale i na Renesansnom festivalu u Koprivnici te u glazbenim spotovima. Sistem “rent a deva”.
– Ima i dobrih i loših dana, ali većinom su dobre. Date im što svaki dan očekuju od vas i nema problema. Deve pojedu puno manje od krava i nešto malo manje od konja. Zato imaju puno veću iskoristivost hrane od nama poznatih domaćih životinja, i ne trebaju pretjerani unos. Vodu puno bolje iskoriste. Postotak iskoristivosti je veći od domaćih životinja koje vodu unesenu kroz hranu i piće iskoriste 30 do 40 posto maksimalno, a deve do 80 posto. Deve jako rijetko mokre, a izmet im je gotovo suh. Sve što unesu, iskoriste gotovo do maksimuma. Netočno je da deve zalihe vode nose u grbama. Nekad je bio neki crtić koji je to djeci slikovito, ali pogrešno, opisivao, pa je ostalo. U grbama je zapravo mast. Masne stanice se rastapaju i razgrađuju na energiju i višak vode, što im je dovoljno za preživljavanje u ekstremnim uvjetima – pojašnjava timaritelj.
Dožive do 40 godina
Za deve je najvažnija prevencija crijevnih parazitskih bolesti koje ih najčešće napadaju. Bolesti koje napadaju sve preživače, mogu napasti i njih. Neke bolesti mogu preboljeti da i nemaju vidljive simptome. Jako su izdržljive i prilagodljive i na bolesti i na klimatske uvjete. Zima im ne smeta. U njihovim prirodnim staništima, na primjer u pustinji Gobi, u zimskim mjesecima na obroncima pješčanih dima može se čak vidjeti i snijeg. Temperature se tamo mogu spustiti do -40 stupnjeva, što je i najniža temperatura koju dvogrbe deve mogu podnijeti.
– Tako da je ova naša klima i naša zima za njih laka verzija njihove prave zime – napominje. Mogu biti teške i do tone, životni vijek im je oko 40 godina, a spolnu zrelost postižu nakon treće godine. Ženka nosi mlado od 12 do 14 mjeseci. Jedine među sisavcima imaju ovalna krvna zrnca, a ne okrugla, što je važno zbog vode. Zimi bez nje mogu izdržati i po dvadesetak dana. Hrvatska Sahara ima ugovor s lokalnom trgovinom koja joj prodaje hranu i vitamine za prehranu svih životinja. Ta trgovina surađuje s tvrtkom koja radi smjese po recepturi.
– Od prvog dana to odlično funkcionira. Kod nas deve ne idu na ispašu, isključivo jedu suhu hranu jer je cijeli projekt osmišljen tako da simulira pustinju. Nešto trave ima uz rubove korala, i ona im dođe kao poslastica. Kao nama ljudima čokolada. U pravilu sve što trebaju dobivaju suhom hranom – kaže Damir kojemu je dolazak mladunčeta najveći događaj u proteklih pet godina. Traži se ime mladunčeta. Na stranici “Šaptači devama” na Facebooku stigli su deseci prijedloga, od Janice, Divne, Nere, Fride, Đuke, Barice, Kate, Micike i Sunčice do Helene, Bele, Djeve, Nevade, Coco, Kamile, Julije...
