Ostvare li se glasna razmišljanja da će stranke okupljene oko Hrvatskoga narodnog sabora u BiH (HNS) utemeljiti zasebnu listu za dijasporu na izborima za Hrvatski sabor, HDZ Jadranke Kosor mogao bi prvi put doživjeti da mu dijaspora okrene leđa ili da u zalihi osvojenih mandata ne može zasigurno računati s osiguranom kvotom od njih troje. Otkako Hrvati iz dijaspore, a ponajprije iz BiH, glasuju, HDZ je uvijek dobivao svih dvanaest 1995., odnosno četiri zastupnika 2000. godine te pet kada je bivši ministar obrazovanja Dragan Primorac ujedinio dva HDZ-a u BiH 2007. godine koje je samo godinu dana prije podijelio Ivo Sanader.

Bez dogovora

Mandati iz dijaspore redovito su bili razlog medijskog obračuna oporbe s HDZ-om u Hrvatskoj te sotoniziranja ovoga instituta zbog pojave mrtvih birača ili dvostrukoga glasovanja. Za razliku od proteklih izbora, zasad još nije bilo ozbiljnijih dogovora između čelnika triju HDZ-a o tome tko će se naći na listi za Hrvatski sabor, što samo dodatno potvrđuje navode da bi stranke okupljene oko HNS-a mogle prvi put samostalno krenuti u lov na glasove. Zapravo, podjela u dijaspori, odnosno BiH, već se dogodila na proteklim, doduše predsjedničkim izborima, kada je 'naše gore list' Milan Bandić mobilizirao hrvatske birače iz BiH, pa je njih 94 posto glas povjerilo upravo tom Gruđaninu na čelu hrvatske metropole. Tada HDZ-ov pulen Andrija Hebrang praktično nije ušao u drugi krug zbog toga što mu je dijaspora, odnosno HDZ-ovo biračko tijelo u BiH, pokazala prst dolje.

U jedanaestoj izbornoj jedinici HDZ je do sada uglavnom uspješno 'ratovao' s desnicom koja, razjedinjena, nije imala nikakva izgleda ostvariti uspjeh. S druge strane, SDP-ova koalicija u Hrvatskoj do sada, a najavljuju to i na sljedećim izborima, nema ambicija sudjelovati u izbornoj utrci za tri zastupnika. Smatraju kako bi vjerojatno na taj način izgubili vjerodostojnost. Istodobno, SDP-ova je koalicija šetnjom u Hrvatskoj u predstavljanju svoga programa i dijela vanjskopolitičkih ambicija navela vrlo primamljivu, napose za Hrvate u BiH, inicijativu za održavanje regionalne konferencije za BiH.

Hrvati iz BiH, naime, osjećaju se zapostavljenima i ostavljenima od Zagreba, a njihov ustavni položaj u BiH iznimno je loš jer su im nakon posljednjih izbora u toj zemlji Bošnjaci nametnuli člana državnoga Predsjedništva, izbacili ih iz utjecajne Vlade Federacije BiH... Također, službeni Zagreb već je nekoliko puta bio na strani vlasti u Federaciji koja je formirana mimo izborne volje Hrvata u BiH. Posljednji je primjer imenovanje Stipe Prlića za novog direktora HT-a Mostar i smjena Vilima Primorca. Te se promjene svakako nisu mogle dogoditi da nelegalne federalne vlasti u Sarajevu nisu imale zeleno svijetlo iz Zagreba. Upravo taj događaj bit će vjerojatno najveći poticaj da Hrvati u BiH na izbore u Hrvatskoj izađu s neovisnom listom.

Prečesto na gubitničkoj strani

Prema tumačenjima političkih analitičara, Hrvatima u BiH više ne odgovara da se nalaze između dvije vatre, odnosno počesto na gubitničkoj strani. S neovisnom listom i samostalnim nastupom na izborima napokon bi se izvukli iz ralja međustranačkih prepucavanja u Hrvatskoj. Na taj bi način Hrvati iz BiH sebi otvorili prostor da se njihov glas snažnije čuje, umjesto tek kukurikanja HDZ-ovih zastupnika koji su bili dio mašinerije za dizanje ruku o temama koje im uglavnom nisu zanimljive i ne tiču se Bosne i Hercegovine, a poglavito teškog položaja njihova naroda.

Video sadržaj

4

REAKCIJE TRENERA

Bjelica nakon teške utakmice: 'Ne tražim alibije!' Evo što kaže o spornom suđenju

2

iz 'ljubav je na selu'

Klara Perko o poklonima svojih ljubavnih partnera: 'Nakit od 8 tisuća eura mi je dosta lijep'

100

IZ MINUTE U MINUTU

Zelenski otkrio kada očekuje kraj rata: 'Neće to biti jednostavan put...'

Instagram gori

Ova lampa zapalila je društvene mreže, a svatko je može imati u svom domu

Sve popularnije

Jeste li čuli za impact poduzetništvo? Zaludjelo je svijet, a i u Hrvatskoj ima sve više sljedbenika

Apple poslao važno upozorenje svim vlasnicima iPhonea