MIGRACIJE

'Direktivu o privremenoj zaštiti zaslužuju sve izbjeglice, a ne samo ukrajinske'

Slovačka: Izbjeglice iz Ukrajine neprestano pristižu na prijelaz Višne Nemecke
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
1/2
26.03.2022.
u 10:04

Sudionici panela o migracijama podržali su aktiviranje Direktive o privremenoj zaštiti na temelju koje ukrajinske izbjeglice dobivaju smještaj u državama članicama EU. Međutim, postavili su pitanje nisu li isti tretman trebale dobiti i sirijske izbjeglice koje su prije sedam godina masovno bježale od građanskog rata

Eurozastupnik i bivši belgijski premijer Guy Verhofstadt rekao je da je Europska unija trebala Direktivu o privremenoj zaštiti primijeniti ne samo za izbjeglice iz Ukrajine već i za sirijske izbjeglice. Poručio je to  na plenarnoj sjednici Konferencije o budućnosti Europe.

Na plenarnoj sjednici Konferencije raspravlja se o nacrtima prijedloga koje će paneli građani poslati na razmatranje institucijama Europske unije.

Sudionici panela o migracijama podržali su aktiviranje Direktive o privremenoj zaštiti na temelju koje ukrajinske izbjeglice dobivaju smještaj u državama članicama EU. Međutim, postavili su pitanje nisu li isti tretman trebale dobiti i sirijske izbjeglice koje su prije sedam godina masovno bježale od građanskog rata.

„Mogu reći, kao pojedinac ali ne kao supredsjedatelj Konferencije, da smo trebali primijeniti spomenutu Direktivu koja se temelji na iskustvima iz kosovske krize. Europski je parlament to tražio od Europske komisije, ali ona je težila ka sporazumu o kvotama između država članica, o kojima se i dan danas razgovara“, rekao je zastupnik liberala u Europskom parlamentu Guy Verhofstadt.

Alessandro Alfieri, zastupnik u gornjem domu talijanskog parlamenta, također smatra da Europa nije napravila sve što je mogla tijekom rata u Siriji. Europska unija bi, prema njegovom mišljenju, trebala igrati veću ulogu u migracijskim tokovima.

„Predstavnici europskih i nacionalnih panela građana kazali su da žele jednake standarde za sve migrante glede pristupa tržištu rada i školama, u kojima bi učenici trebali učiti o tome kako migracije doprinose kulturi i društvu“, istaknuo je Alfieri.

Pitanje migracije građani su ocijenili vrlo polariziranim u javnom mnijenju. Dio građana tvrdi da EU ne smije dozvoliti neregularne migracije te se zalaže za povećanje ovlasti Agencije za europsku graničnu obalnu stražu, poznatiju kao FRONTEX. Međutim, od iste agencije zahtijevaju veću transparentnost u svom djelovanju.

S druge strane, dio građana koji sudjeluju na Konferenciji smatra da se ne trebamo bojati migranata, već deregulacije tržišta rada i smanjenja radničkih prava. Za njih je problem u ekonomskom iskorištavanju migranata i jeftinoj cijeni rada, stoga kao rješenje predlažu osnaživanje sindikata i kolektivnog pregovaranja.  

Bivša europarlamentarka, a danas gradonačelnica sjeverozapadnog Bukurešta Clotilde Armand naglasila je da je potrebno više raditi na uzrocima migracija u ishodišnim zemljama i na migracijama unutar EU-a.

„Gotovo pedeset posto doktora je otišlo iz Rumunjske od ulaska u EU. Nemam ništa protiv toga, EU treba prihvatiti osposobljene radnike ali treba kompenzirati štetu onim sredinama koje su ulagale u te radnike.“

Osim migracijama unutar članica EU-a, sudionici panela o klimatskim promjenama upozorili su da je nedovoljno pozornosti usmjereno prema klimatskim izbjeglicama, s obzirom da nemaju pravni status kada se radi o dobivanju azila.

Konferencija o budućnosti Europe predstavlja jedinstvenu i pravodobnu priliku da europski građani i građanke rasprave o izazovima i prioritetima Europe, a nastala je kao ideja Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije koji su se obvezali saslušati Europljane i na temelju dobivenih preporuka poduzeti daljnje korake u okviru svojih nadležnosti. Na Konferenciji mogu sudjelovati europski građani i građanke iz svih segmenata društva i svih dijelova Unije, pri čemu mladi imaju središnju ulogu u oblikovanju budućnosti europskog projekta. Pravo na sudjelovanje imaju i europska, nacionalna, regionalna i lokalna tijela, kao i civilna društva i druge organizacije koje žele organizirati događanja i doprinijeti idejama. Svi sudionici i sudionice dužni su poštovati vrijednosti utvrđene u Povelji o načelima.

Konačni ishod Konferencije bit će predstavljen u obliku izvještaja zajedničkom predsjedništvu, a tri institucije odgovorene za Konferenciju će u kratkom roku procijeniti na koji način učinkovito odgovoriti na izvještaj, svaka u okviru svojih nadležnosti.

Digitalna platforma okosnica je konferencije jer ona omogućuje da se svi uključe i iznesu svoja mišljenja o konferenciji, a uz to se mogu podijeliti razmišljanja o Europi i potrebnim promjenama, vidjeti mišljenja drugih, pronaći događanja u svojoj blizini ili organizirati vlastito događanje te pratiti tijek i ishod Konferencije. S obzirom da je poseban naglasak Konferencije o budućnosti Europe na mladima, primarno se potiču studenti na sudjelovanje u davanju svog mišljenja organizatorima i sudionicima konferencije, a ona će se potom prezentirati na službenoj platformi.

*Projekt je sufinancirao Europski parlament koji se ne može smatrati odgovornim za iznesene informacije i gledišta te neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru realizacije projekta
 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije