marko brajević

Direktor najveće hrvatske farme jaja: Hit su ‘sretna’ jaja, iako 15% skuplja

jaja
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
01.04.2015.
u 19:00

Traži se 40% više jaja. S farme Perfa-bio stiže ih 200.000 na dan

Prvo je bilo jaje, uvjeren je direktor farme Perfa-bio Marko Brajević čije koke u Donjoj Stubici i Daruvaru daju 150 do 200 tisuća jaja dnevno. U Velikom tjednu prije Uskrsa hrvatska potražnja za jajima raste i 40% od uobičajene tjedne kvote pa se nakon kokodakanja, koje je na farmama najglasnije između 5 i 9 ujutro, jaja poput poslušnih vojnika na pokretnoj traci voze do sortirnice, važu, pomno pregledavaju i pakiraju.

Hranjivije i zdravije

Svu tu kakofoniju u gradu nesilica, najvećem u Hrvatskoj, povremeno prati i nekoliko pijetlova. No kako su „seksfeleri“, tu su više ambijentalno i podalje od koka kako ih ne bi očerupale, kaže smijući se Brajević.

Od ulaska Hrvatske u EU kavezi farme Perfa-bio veći su i obogaćeni prečkom, gnijezdom te prostorom za kljucanje, čeprkanje i oštrenje kandži, a trećina sretnica koje su u slobodnom stajskom uzgoju – bez puno stresa, prema standardima EU – nose Perfin brend “sretna jaja”.

– Ta su jaja sve traženija i u Hrvatskoj. Hranjivija su, zdravija, ali i 15-ak posto skuplja, odnosno za oko 20 lipa u dućanu – kaže Brajević.

Jaja jeftinija od šalice kave

– Prilagodba pravilima EU u prvoj fazi stajala je oko 30 mil. kuna, oko 150 kuna po nesilici, za što je oko 7,5 mil. kuna povučeno iz pretpristupnog fonda IPARD. S 200 tisuća nesilica ove ćemo godine proizvesti 60 milijuna svježih jaja, a već 2016., kada računamo i na strukturne fondove EU, u planu je 375 tisuća nesilica, 290 tisuća u obogaćenim kavezima i 85 tisuća u stajskom držanju, te godišnja proizvodnja od 115 mil. jaja – ističe Brajević. Inače samodostatna hrvatska proizvodnja od ulaska u EU grca u manjkovima. Dio peradara nije se prilagodio standardima EU. Lani smo uvezli tri puta više jaja nego proteklih godina. Uvezli smo više od 100 tegljača, 43 mil. jaja ili 2591 tonu u prvih 11 mjeseci za 3,8 mil. dolara u odnosu na 738 tona ili 1,3 mil. dolara u istom razdoblju godinu ranije.

– Hrvatski manjak od 20% lani smo i mi kompenzirali uvozom jer su ih trgovci tražili. Da smo police u trgovačkim lancima prepustili stranim uvoznicima uvjeren sam kako bismo ih zauvijek izgubili, a ovako ćemo uvoz sada zamijeniti vlastitom robom – kaže Brajević. Iako se upornost i znanje u svakom poslu isplate, proizvodnja jaja u Hrvatskoj mukotrpan je posao i teško konkurentan u europskim prilikama.

– Od države smo dobili samo porezni nadzor. Iako je jaje socijalna namirnica i trebalo bi dizati mizernu potrošnju od 170 jaja po stanovniku, državi na njega plaćamo 25% PDV-a, dok je u Njemačkoj, gdje se po stanovniku konzumira 260 jaja, samo 7%. Deset jaja u trgovini, što je ručak za četvero, košta manje od šalice kave – tvrdi Brajević koji budućnost vidi u udruživanju peradara.

Perfa-bio povezala se tako s Pikom iz Jastrebarskog u tvrtku Ovum kojoj bi sinergija osim veće konkurentnosti trebala u idućih pet godina donijeti i kogeneracijsko postrojenje koje će proizvoditi struju iz kokošjeg izmeta te stakleničku proizvodnju rajčica koje će se grijati iz te kogeneracije.

>> Četveročlana hrvatska obitelj za Uskrs će u Dubaiju potrošiti 100.000 kuna

Komentara 1

Avatar Ante-Portas
Ante-Portas
19:25 01.04.2015.

Moze se ako se ima znanja i volje. Bez drzavne pomoci.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije