Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak komentirala je u srijedu nezadovoljstvo dijela nastavnika povratnima informacijama i uputama koje dobivaju od Ministarstva, podsjetivši da je Ministarstvo do sada izradilo 1200 video lekcija i stotinu sati programa te dodavši - ako to nije potpora, onda ne znam što jest.
Uoči početka sjednice užega kabineta Vlade, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak odgovorila je na nekoliko novinarskih pitanja i komentirala podatak da oko dvije tisuće nastavnika i učitelja nije zadovoljno povratnim informacijama i uputama koje dobivaju od Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Kada je, kako je rekla, već riječ o anketama, Divjak je izvijestila da je Ministarstvo prije tjedan dana provelo anketu, koja je javno objavljena, u kojoj je sudjelovalo 1139 ispitanika od kojih 87 posto smatra da Ministarstvo radi dobar posao.
Projekt se nije pripremao, u njega je trebalo 'ući'
Na primjedbu da učitelji i nastavnici ističu kako trebaju puno više vremena za pripremu nastave, te nije li to u kontradikciji s primljenim materijalima i uputama, ministrica je odgovorila kako to nije u kontradikciji.
S tim u vezi, spomenula je anketu u kojoj je sudjelovalo nešto više od četiri tisuće i sto nastavnika i učitelja, od kojih je njih 87 posto reklo da su zadovoljni potporom. Oni su, istaknula je, "istodobno svjesni da ovo nije bio projekt koji se planirao dvije godine nego se u njega moralo 'ući' što smo mi učinili dobro i napravili dobar posao što se vidi i u usporedbi s drugim europskim zemljama".
Dodala je kako je "istina da neki, koji su možda zabušavali kada je bio Loomen i trebalo se privikavati na poučavanje u virtualnom okruženju, sada možda imamo više posla", te ocijenila kako općenito nastava na daljinu zahtijeva ulaganje.
Ministrica je sigurna da sada nastavnici odrađuju osam sati dnevno, a neki možda i više, te je zahvalila svima koji rade baš na takav način jer, sigurna je, ne postoji lakši put.
'Rezanje plaća' - treba sjesti za stol; ulaganje nisu samo plaće
Kada je pak riječ o tome je li logično očekivati da učitelji i nastavnici neće dobiti onaj drugi dio povećanja plaća za koji su se izborili u štrajku, ministrica smatra da "treba sjesti za stol sa sindikatima i s njima razgovarati", kao što je, podsjetila je, na tome inzistirala i tijekom štrajka.
Ustvrdila je da treba ulagati u nastavu na daljinu jer to "ne ide samo od sebe".
Što se pak tiče prijedloga HNS-a da treba biti solidaran s realnim sektorom, što uključuje i 'rezanje plaća' kao što je rekao i ministar graditeljstva Predrag Štromar, Divjak je ponovila da "treba sjesti za stol" i u razgovoru staviti sve argumente jedne i druge strane kako bismo vidjeli što je dobro za cijelu državu da se napravi u ovom trenutku.
Istina je, dodala je, da o obrazovanju, a pogotovo u nastavi na daljinu moramo razmišljati kao o prioritetu, jer, smatra Divjak, bilo koja država koja radi drukčije radi na štetu onih koji su najvrjedniji u sustavu, a to su mladi ljudi.
Na pitanje bi li zaposleni u obrazovanju u ovom trenutku trebali dobiti neki povlašteni ili zaštićeni položaj, s obzirom na zadaću koju obavljaju poput zdravstvenih radnika i vatrogasaca koji su sada najviše izloženi, ministrica je odgovorila kako je to "baš tema za znanorazgovor".
Na dodatnu primjedbu da iznese svoje mišljenje o tome, ponovila je kako očekuje zajednički argumentirani razgovor te da čvrsto stoji uz izneseno stajalište da država koja ne ulaže u obrazovanje i znanost gubi, i to ne u razdoblju od deset godina nego danas.
Na potpitanje znači li to da će se danas suprotstaviti smanjenju plaća učiteljima i nastavnicima, ministrica je ponovila da na ulaganje treba gledati kompleksnije jer to nisu samo plaće.
VIDEO: Ministrica Blaženka Divjak održala konferenciju za medije
Ministrica bi trebala znati da je njezin sektor realan! Suprotnost realnom je imaginaran, i to nikada ne treba miješati s drugom podjelom, na javni i privatni sektor. Obrazovanje je stvarna (realna) usluga, kao i posluživanje hrane i pića. Gazda možee biti dobar ili loš, bez obzira radi li se o privatnom ili javnom sektoru. Najtragičnija je mantra HR "privatizacije" da je država najgori gospodar, kako bi se npr. INA budzašto prodala drugoj državi, gle čuda, diktatorskoj!