Od pet tisuća zagrebačkih srednjoškolaca koji su sudjelovali u istraživanju koje su proveli predstavnici Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, na čelu s profesoricom Mirandom Novak, 21,5 posto njih je depresivno, a 14,6 posto razmišlja o počinjenju samoubojstva.
Podaci istraživanja tim su alarmantniji jer je utvrđeno da među onim srednjoškolcima koji su razmišljali o samoubojstvu njih 9,4 posto ima razrađen plan za to djelo. Među ispitanim učenicima 30 posto njih osjeća se anksiozno, a svaki četvrti srednjoškolac izjašnjava se depresivnim.
– Zakazali smo svi – roditelji, sustav zdravstva i školstva. Nije dovoljno samo govoriti, treba i slušati. Djeca su danas pod golemim stresom i pritiskom jer ih zajednica uvjerava kako moraju imati prosjek ocjena 5,00 ili u suprotnom neće uspjeti u životu, upisati srednju školu, fakultete itd. Svi se moramo educirati u radu s mladima i prestati im nametati nemoguća očekivanja – poručila je Mirjana Orban, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ “Dr. Andrija Štampar” na jučer održanom okruglom stolu pod nazivom “Mentalno zdravlje mladih – Teen blues”.
Tako depresivni i pod stresom, pokazalo je istraživanje, njih 2,1 posto probalo je kokain, 2,4 posto LSD, a 37,4 posto učenika tijekom školske godine barem je jednom svjedočilo nasilju. Među srednjoškolcima koji su sudjelovali u istraživanju 29,3 posto njih najstresnijim događajem u životu smatraju i navode tešku ozljedu ili tešku bolest, dok među najstresnijim svakodnevnim događajima njih 47,9 posto izdvajaju i promjenu u fizičkom izgledu. Većina ispitanika, čak 60 posto, ističe da ne voli ići u školu.
– Škole danas zaboravljaju da djeca nisu samo učenici već cjelovite osobe koje imaju različite interese, ali i strahove te žive u različitim okruženjima. Škole bi se danas trebale više baviti odnosima, mentorstvom, točnije vodstvom mladih ljudi, profesori bi trebali biti mentori koji će učenike voditi kroz šumu informacija i s njima raspravljati. Razumjeti ih, biti blizu njih, saslušati ih i svakako savjetovati – poručio je na okruglom stolu Mihael Kozina, psiholog i psihoterapeut V. gimnazije u Zagrebu.
Da su razlozi ovakvih alarmantnih rezultata nedostatak komunikacije s roditeljima, nepovezanost sa školom i društvom, smatra Miranda Novak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
– Vrtići i škole trebala bi biti mjesta s kojima su mladi povezani, no, nažalost, to često nije tako. Problem otuđenja je, po mojem mišljenju, najveći uzrok depresivnosti mladih ljudi – kaže Novak.
>> Pogledajte tko su bili misteriozni ljudi
školski sustav u RH djeca ali i studenti doživljavaju kao tlaku. Jer suprotno temeljnom načelu edukacijskih sustava, da pobuđuju znanstvenu kreativnost, radoznalost i maštu, školstvo RH uporno njeguje repetitivnost. Do granica gluposti! Ne mogu se načuditi kad slušam sina maturanta s čim se on bori. To je gomila nepotrebnih i zatupljujućih činjenica. Zvao sam gimnaziju u "dane otvorenih vrata" zagrebačkih studija. Pitao da li će iskoristiti tu divnu priliku da djeci u labosima ilustriraju dio znanosti! Ne zanima ih, oni bubaju petu ofanzivu umjesto da idu u meritum stvari. Puno je tu gluposti, nemotiviranosti, nebrige i rezignacije. Od svih! I profesora i ravnatelja, ministra, Vlade.. Škola bi morala generirati radost za upijanjem novih saznanja. U obrazovni sustav mora ući i gospodarstvo koje treba artikulirati potrebe za kadrom. Mi imamo zatupljujuće škole u kojima od kreativaca rade zombije. Uči hrpe gluposti koje već sutra svi zaborave! Time se zatire svaka nada za bolju budućnost društva u cjelini.