Iransko pravosuđe donijelo je presudu za djelatnika britanskog veleposlanstva u Iranu. Sud mu je izrekao kaznu od četiri godine zatvora. Hossein Rassam optužen za poticanje na krivična djela bio je jedan od stotinu tisuća prosvjednika koji su se prošlog ljeta suprotstavili režimu Mahmuda Ahmadinedžada. Nerede i nezadovoljstvo izazvao je ponovni izbor iranskog vođe za predsjednika kojeg do danas ne prihvaćaju članovi opozicije i njezini simpatizeri.
Britanski ministar vanjskih poslova, David Miliband, rekao je kako smatra ovu presudu "uznemirujućom i neopravdanom" te se nagađa da bi odluka iranskog suda mogla ozbiljnije naškoditi europsko-iranskim odnosima. To potvrđuju i prve reakcije ostalih zemalja Europske unije koje su oštro osudile presudu.
- Ovo je napad na sve djelatnike britanskog veleposlanstva - rekao je Miliband.
Nadalje, ministar vanjskih poslova navodi da će ova odluka suda utjecati negativno na daljnji rad zaposlenika britanske ambasade te da je načinjena "velika šteta". Miliband je bio ugodno iznenađen na odjek vijesti kod svojih europskih kolega koji smatraju da je napad na britansko veleposlanstvo napad na institucije Europske unije, što je neprihvatljivo.
Rassam koji je kao politički analitičar radio u veleposlanstvu, jedan je od osam djelatnika britanskog veleposlanstva koji su uhićeni za prosvjeda krajem lipnja. Ostali osumnjičeni pušteni su na slobodu, no Hossein Rassam nije izbjegao sudnicu, jednako kao i francuska državljanka Clotilde Reiss. Iako se osuđeni trenutačno nalazi na slobodi, kako javlja Times, nije jasno hoće li ići u zatvor ili ostati na slobodi sve do završetka žalbenog postupka koji je pokrenuo.
Potaknuti ovim slučajem, američki su politički predstavnici zahtijevali da se iz pritvora puste troje uhićenih američkih državljana koje se tereti za ilegalan prelazak granice krajem srpnja. U SAD-u je stoga donesena rezolucija koja bi trebala potvrditi ozbiljnost cijele situacije.
Teheran
Djelatnik britanskog veleposlanstva osuđen na četiri godine zatvora
Iransko pravosuđe donijelo je presudu za djelatnika britanskog veleposlanstva u Iranu. Sud mu je izrekao kaznu od četiri godine zatvora. Hossein Rassam optužen za poticanje na krivična djela bio je jedan od stotinu tisuća prosvjednika koji su se prošlog ljeta suprotstavili režimu Mahmuda Ahmadinedžada.
Komentara 72
Sizife Vidiš kako istina svrbi, ha? Ha ha ha ha
UK
Konačno netko ima muda tim englezerima nagaziti na prste ....
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Iranska vlast uopće nije \"islamistička\" - to što su 99% Iranaca muslimani (šijiti) ne čini ih tobožnjim \"islamistima\", niti se tako ponašaju. Naime, u Iranu žive stotine tisuća kršćana i deseci tisuća židova koji imaju sva prava kao i ostali građani Irana. Navedene vjerske manjine imaju i stalne zastupnike u iranskom parlamentu, plus dodatno pravo glasa na izborima za članove parlamenta. U Iranu danas postoji i preko 600 crkava te deseci katedrala, a tu se nalaze i neka od najvažnijih židovskih svetišta poput grobnice židovskog proroka Daniela u Ekbatani. Na iranskim ulicama u doba božićnih blagdana mogu se vidjeti božićne jelke i druga kršćanska obilježja, što nije slučaj u niti jednoj blistoistočnoj državi uključujući Izrael gdje su proslave Uskrsa i Božića zabranjene jer vrijeđaju \"židovske vjerske osjećaje\". Iran je bio i prva vaneuropska država koja je priznala nezavisnost Hrvatske i koja nas je pomagala oružjem u ratu protiv srpske agresije, stoga kako ih možeš nazvati \"islamističkima\"? Također, u ratu između kršćanske Armenije i muslimanskog Azerbajdžana, Iran je podržavao Armence. Danas Iran milijardama dolara pomaže ekonomije raznih kršćanskih zemalja kao što su Nikaragva, Venecuela i Bolivija ili pak budističke Šri Lanke. Isto tako, najveći iranski saveznici u svijetu su upravo kršćanske zemlje, a od muslimanskih zemalja to su isključivo Sirija, Libija i Malezija. O iranskom poštivanju vjerskim manjina najbolje govori činjenica kako je nedavno Svjetska udruga asirskih kršćana prebacila sjedište iz američkog New Yorka u iranski Teheran pod objašnjenjem kako se u Iranu njihova manjinska prava poštuju više nego u bilo kojoj drugoj državi svijeta. Iranski vanjski politički utjecaj nije \"panislamski\" već paniranski, što podrazumijeva kako su Iranci puno više vezani uz ostale iranske narode (npr. kršćanske Osete) nego uz muslimane, bilo da je riječ o sunitima ili čak šijitima (arapski Irak i Bahrein, ili pak turkijski Azerbajdžan).