Iako je broj izdanih radnih dozvola za radnike koji dolaze iz zemalja izvan područja Europske unije ove godine dosegao rekordne razine, u gotovo tri četvrtine velikih domaćih kompanija strani radnici čine mali udio radne snage, do maksimalno 5 posto među ukupnim brojem zaposlenih. Čak 60 posto njih zapošljavaju osobe iz trećih zemalja, dok s nedostatkom radne snage problema nema samo 14 posto tvrtki. Pritom 65 posto poslodavaca kao jedan od ključnih izazova za poslovnu 2025. godinu ističe dostupnost radne snage, dok njih čak 86 posto očekuje povećane pritiske radne snage za porastom plaća. Rezultat je to ankete koju je u listopadu i studenome Večernji list proveo među pedesetak vodećih gospodarstvenika, koji su odabrani prema kriteriju broja zaposlenih, visine prihoda, tržišnog položaja i profitabilnosti.
Unatoč činjenici da su realni osobni dohodci ove godine rasli po rekordnim stopama, kao treći po mogućem značaju poslovni izazov 40 posto ispitanika ističe pad realne kupovne moći potrošača. Takav rezultat ukazuje na činjenicu da se Hrvatska još uvijek bori s porastom cijena proizvoda i usluga, poput hrane, pića, energije i stanovanja, koje u osnovnoj "košarici" običan građanin teško može zaobići. Zaključak koji se nameće jest da je porast realnih dohodaka, iako zanačajan, zaostajao za stopama inflacije s kojima se Hrvatska bori treću godinu zaredom. Podsjetimo, prosječna neto plaća u Hrvatskoj dosegla je ove godine 1324 eura, međutim statistiku kvari podatak da čak 70 posto zaposlenih u zemlji ima plaću ispod prosjeka.
Zabrinutost gospodarstvenika vidljiva je i kada se govori o cijeni sirovina i energenata. Dok svega 20-ak posto njih smatra da bi problem mogao predstavljati dostupnost energenata i sirovina, gotovo 40 posto poslodavaca drži da će njihova cijena u idućoj godini biti poslovni izazov. Stoga je zanimljivo da 43 posto menadžera vodećih domaćih kompanija smatra da Vlada ne treba nastaviti s paketom mjera za ublažavanje posljedica energetske krize. Navedene mjere, prema njima, loše utječu na tržišne tokove. Što se zaposlenika i plaća tiče, velika većina ispitanih navela je da su u protekloj godini povećali plaće svojim radnicima, dok nešto manji udio (91%), namjerava i u sljedećoj godini povećati plaće zaposlenicima.
Što se tiče općeg smjera kretanja domaćeg gospodarstva, među ispitanicima vlada optimizam - ukupno 83 posto ispitanih uvjereno je da će hrvatski BDP u idućoj godini rasti. Od toga, njih gotovo polovica (45%) smatra da će BDP rasti po godišnjoj stopi između 2 i 3 posto, dok 10 posto ispitanika drži da će se rast gospodarstva, unatoč i dalje izazovnom geopolitičkom okruženju, zadržati na ovogodišnjim stopama i premašiti godišnju stopu od 3 posto.
Jedan od ciljeva ankete bio je dobiti opći uvid u spremnost gospodarstvenika za investiranje u projekte vezane uz energetsku tranziciju, održivi razvoj i zaštitu okoliša. Za polovicu ispitanih održive investicije, odnosno one koje imaju pozitivan učinak na ekološke, društvene i upravljačke čimbenike (ESG elementi), čine do 20 posto ukupnog investicijskog potencijala. Između 60 i 70 posto ispitanika vjerojatnima smatra investicije u svrhu smanjenja emisija stakleničkih plinova (69%) i povećanja uporabe obnovljivih izvora energije (63%).
>> FOTO Pitali smo umjetnu inteligenciju kako će hrvatski gradovi izgledati za 100 godina. Rezultati su fascinantni
Znači 91%poslodavaca daje minimalac,bravo