U prvih mjesec dana otkako sam preuzeo dužnost ministra u fokusu posjeta su države u susjedstvu, s tim da sam već početkom veljače službeno boravio kod kolege Steinmeiera u Njemačkoj i sudjelovao na europskim sastancima u Bruxellesu i Amsterdamu. Nakon nastupnog posjeta BiH, potom Mađarskoj, Crnoj Gori, s posebnim zadovoljstvom otputovao sam u Talijansku Republiku i Svetu Stolicu – s obzirom na to da od 2010. godine nije bilo bilateralnih posjeta na razini ministara vanjskih poslova. Talijani su naši važni susjedi s kojima oduvijek njegujemo prijateljske odnose – i u tom ćemo svjetlu nastaviti suradnju.
Utorak, 23. veljače 2016.
Odmah nakon dolaska u Rim dao sam intervju za nacionalnu televiziju RAInews24. S novinarima sam najviše razgovarao o zajedničkom europskom rješenju za izbjegličku krizu, zaštiti granica EU i schengenskog prostora, no zanimala ih je i ekonomska situacija u Hrvatskoj – pretežito mjere za izlazak iz gospodarske krize, kao i stav Hrvatske o predaji zahtjeva BiH za članstvo u EU. Intenzivan program u Vatikanu započeo sam obilaskom crkve svetog Jeronima i istoimenog Hrvatskog zavoda u Rimu, a nastavio posjetom Tajnom vatikanskom arhivu. Domaćin vicerektor zavoda Marko Đurin srdačno nas je dočekao i u crkvi naše izaslanstvo upoznao s istaknutim pojedinostima njezine gotovo 600-godišnje povijesti. Naime, crkvu je u 14. stoljeću grad Rim poklonio već tada značajnoj zajednici Hrvata u tom gradu, a današnje zdanje možemo zahvaliti „hrvatskom“ papi Sikstu V. – koji ju je dao sagraditi 1589. godine. Dodatna posebnost crkve upravo je u tome što je to bila jedina potpuno završena crkva tijekom njegova petogodišnjeg papinstva.
Prigodom posjeta Vatikanu bio sam impresioniran Tajnim arhivom, u kojem je oko 80 kilometara polica s knjigama. Posebno su me se dojmili dokumenti o povijesti odnosa Hrvatske i Svete Stolice, koje nam je vrlo iscrpno izložio arhivist Tomislav Mrkonjić. Bili smo počašćeni vidjeti – za nas Hrvate izuzetno vrijedne – kopije Vatikanskih registara s papinskim pismima hrvatskim srednjovjekovnim vjerskim i svjetovnim vladarima.
Potom sam se uputio na sastanak s predsjednikom Papinskog vijeća za međureligijski dijalog i komornikom Svete Rimske Crkve kardinalom mons. Jeanom-Louisom Tauranom. Posjet Vatikanu završio sam susretom s tajnikom za odnose s državama u Državnom tajništvu Svete Stolice, nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom. S obojicom sam razgovarao o vrlo kvalitetnim odnosima Hrvatske i Svete Stolice. Jednodušno smo iskazali zabrinutost za situaciju u Europskoj uniji. Naglasio sam pritom da su Europskoj uniji potrebne ambicija i vizija, koje možemo dokazati angažmanom u jugoistočnoj Europi – konkretno u BiH. Iako je jasno da nikad nećemo moći potpuno zaustaviti priljev izbjeglica, moramo snažnije djelovati humanitarno i razvojnom pomoći na samom mjestu, u Siriji i njezinu susjedstvu te istodobno puno djelotvornije kontrolirati vanjske granice, a prema onima koji dođu u EU moramo humano postupati.
Srijeda, 24. veljače 2016.
Dan sam započeo predavanjem na Talijanskom institutu za međunarodne organizacije pred talijanskim uglednicima, članovima diplomatskog zbora i predstavnicima rimske studentske zajednice, koje je moderirao bivši talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini – danas ravnatelj te cijenjene ustanove. Govoreći o odnosima Hrvatske i Italije te ulozi Hrvatske u srednjoj i jugoistočnoj Europi, naglasio sam da su naše dvije prijateljske zemlje snažno povezane na planu politike, gospodarstva, kulture i znanosti, ali da se zalažem za aktivniji politički angažman i veću frekvenciju posjeta. Takva snažna poruka i te kako je potrebna s obzirom na činjenicu da šest godina nije bilo bilateralnih posjeta s Italijom na razini ministara vanjskih poslova. Nakon predavanja studenti su mi postavili brojna pitanja o aktualnim temama kao što su pitanja problema u Siriji, migrantske krize, pitanje Kosova, dvojnog državljanstva…
Nakon kratkog druženja i fotografiranja sa studentima sastao sam se s talijanskim kolegom Paolom Gentilonijem u Farnesini. Razgovarali smo o stanju u jugoistočnoj Europi, pri čemu sam mu zahvalio na konstruktivnom odnosu Italije prema zahtjevu BiH za članstvo u EU. Složili smo se da su bilateralni hrvatsko-talijanski odnosi odlični, ali da se može više – potrebno je oživiti odbor ministara, tijelo koje je odavno uspostavljeno, ali zanemareno. Naglasio sam da želimo čvrste i stabilne odnose s Italijom, a u stvaranju dugotrajnog prijateljstva veliku ulogu mogu odigrati naše manjine – Hrvati u Italiji i Talijani u Hrvatskoj. Kolega Gentiloni je podsjetio da naše dvije zemlje imaju bogato povijesno-kulturno nasljeđe, a najčvršća veza su pripadnici manjina. Istaknuo je dobre gospodarske odnose, odličnu turističku suradnju, ali i činjenicu da u Hrvatskoj djeluje više od 200 talijanskih tvrtki.
Posjet Italiji završio sam srdačnim susretom s predsjednikom Talijansko-hrvatske parlamentarne Skupine prijateljstva Aldom di Biagiom, predsjednikom senatskog Odbora za vanjske poslove i iseljeništvo Pierom Ferdinandom Casinijem te članovima i zastupnicima vanjskopolitičkih odbora Senata i Zastupničkog doma parlamenta Talijanske Republike.
I što na kraju reći. Koliko god puta posjetio Rim i Vatikan, svaki posjet me ponovno impresionira i ne ostavlja ravnodušnim. Ipak je Rim vječni grad, a Vatikan prijestolnica katoličanstva…
>>Izbjeglice ćemo kontrolirati kao Austrija i Slovenija, a spremni smo na žešće mjere
>>Ministar Kovač na pitanje o Vatikanskim ugovorima: Ne vidimo razloga da se bilo što mijenja
Nismo kao odgovorna članica EU njegovali dobre odnose sa Njemačkom,Mađarskom, Italijom, Austrijom itd. ali zato je ministarka brzo letjela u London i Beograd...zanimljivo zar ne!?animljivo zar ne!?