Do kraja ove godine može se očekivati konačna presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju štediša iz BiH i drugih država bivše Jugoslavije protiv Ljubljanske banke nakon što je o tome održana rasprava pred Velikim vijećem sastavljenim od 17 sudaca. Na ročištu je, uz predstavnike BiH i Makedonije, bila i Štefica Stažnik, zastupnica Republike Hrvatske pred tim sudom, koja je iznijela hrvatske stavove kojima se pobijaju neke tvrdnje Slovenije.
Slovenija tako tvrdi kako je novac štediša investirala, dajući kredite privredi u Hrvatskoj, no izračunato je da je devizna štednja hrvatskih građana bila deset puta veća od kredita koje je Ljubljanska banka plasirala na hrvatsko tržište. Osnovna je tvrdnja Zagreba kako je odnos između štediša i banke privatno-pravni odnos i da to ne može biti dio sukcesije bivše države, te da je Slovenija spriječila mogućnost štediša da se sudskim putem naplate jer je kapital otišao u Novu ljubljansku banku, a staroj su ostali samo dugovi.
Podsjetimo, Slovenija je postupak pred Europskim sudom već izgubila, ali je Veliko vijeće prihvatilo njezinu žalbu, iako to čini rijetko, i o svemu se tako opet raspravlja. Slovenija se žali kako je u velikim ekonomskim teškoćama pa bi je stara devizna štednja mogla baciti u nove nevolje, no i tu postoje različita rješenja koja otplatu olakšavaju. Problem Ljubljanske banke ide tako ipak prema kraju nakon 23 godine, Europski sud rješava pitanje preostalih štediša, a Međunarodna banka za poravnanja u Baselu pitanje duga koji je umjesto banke štedišama isplatila Republika Hrvatska.
>>Ljubljanska banka ne želi da se spor rješava na hrvatskom sudu
